|
[[Datoteka:Europe a Prophecy, copy D, object 1 (Bentley 1, Erdman i, Keynes i) British Museum.jpg|mini|250px|[[William Blake]]: ''The Ancient of Days'' (1794.)]]
Sastavljena od dviju'''Demiurg''' ([[grčki jezik| grčkihgrč.]] riječi:''δημıουργός'' prema ''demos'' : (svijet, narod ) i ''ergon'' : (djelo) . Riječ '''demijurg''' značioznačava tvoractvorca, stvaralacstvaraoca<ref>[http://www.etymonline.com/index.php?search=demiurge&searchmode=none Online Etymology Dictionary], pristupljeno 21. prosinca 2013.</ref>. Riječ demijurgdemiurg prvobitno se koristila u značenju majstora koji obavlja usluge narodu i graditelja općenito. ▼
▲Sastavljena od dviju [[grčki jezik|grčkih]] riječi: ''demos'' (svijet, narod) i ''ergon'' (djelo). Riječ '''demijurg''' znači tvorac, stvaralac<ref>[http://www.etymonline.com/index.php?search=demiurge&searchmode=none Online Etymology Dictionary], pristupljeno 21. prosinca 2013.</ref>. Riječ demijurg prvobitno se koristila u značenju majstora koji obavlja usluge narodu i graditelja općenito.
Pojam se javlja u raznim sustavima mišljenja i vjerovanja, uvijek u vezi s pretpostavkom da svijet mora imati svoga Tvorca.
== Platonizam ==
Kod [[Platon]]a, to je [[božanstvo]] koje stvara svijet putem [[ideja]] i [[materija|materije]]. DemijurgDemiurg je za Platona "otac svih stvari".<ref>Filozofiski rječnik, Matica hrvatska, Zagreb 1984.</ref>
== Rano kršćanstvo ==
U [[rano kršćanstvo|ranom kršćanstvu]], demijurgdemiurg je bio grčki izraz za [[Bog]]a. Ovaj se pojam pojavljuje u poslanici [[Sveti Pavao|apostola Pavla]] 11,10, gdje se njome naziva stvaralačka djelatnost Gospodnja. [[Klement I.|papa Klement I.]] opisujući red i poredak u [[svemir]]u, kaže da se sve pokorava odredbama što ih je dao "veliki DemijurgDemiurg i Gospodar (''despotes'') svega" <ref>Klementova poslanica Korinćanima, 20. poglavlje.</ref>.
Govoreći o [[euharistija|euharistiji]], [[Irenej Lionski]] krajem [[2. stoljeće|2. stoljeća]] kaže da heretici moraju priznati da je Bog Otac isovjetan DemijurguDemiurgu ili moraju napustiti Euharistiju. Irinej pojašnjava da [[katolička crkva|katolička Crkva]] jedina odaje počast DemijurguDemiurgu, prinoseći mu uz iskazivanje zahvale ono što je od njegova [[stvaranje (teologija)|stvaranja]], dok [[hereza|heretici]] to ne čine.<ref>Adv. haer. 4, 18, 4.</ref> Jedni od njih, [[markion|markionovci]], tvrde da je istinski Otac različit od DemijurgaDemiurga, pa kad mu prinose stvorene darove, kao da tvrde da je željan tuđega. [[gnosticizam|Gnostici]] pak tvrde da je svijet nastao kao posljedica otpada i neznanja, te Irinej zaključuje da oni vrijeđaju svoga Oca kad mu prinose »plodove otpada i neznanja«.<ref name="Šagi-Bunić">[http://www.scribd.com/doc/60958056/Tomislav-J-%C5%A0agi-Buni%C4%87-Povijest-kr%C5%A1%C4%87anske-literature-svezak-I Tomislav J. Šagi-Bunić - Povijest kršćanske literature (svezak I)], pristupljeno 21. prosinca 2013.</ref>
== Gnosticizam ==
Kod [[gnosticizam|gnostika]] je demijurgdemiurg podređen višem božanstvu. U gnostičkim sustavima DemijurgDemiurg je biće koje posreduje između [[Bog]]a i svijeta i koje sudjeluje u stvaranju svijeta. U kasnijoj gnozi Demiurg je [[mitologija|mitološka]] figura. Prema [[gnosticizam|gnostičkim]] mitovima Sofia ([[znanje]]) je njegova majka. Uz njegovu pomoć se svijet mogao promatrati [[dualizam|dualistički]], a moglo se je konačno i odgovoriti na pitanje: kako je jedan dobri Bog mogao stvoriti jedan tako zao svijet ([[Teodiceja]]). Dok je Bog dakle neograničeno dobar, jedan nesavršeni (zli) Demiurg je stvorio nesavršeni svijet. Za gnostike je taj zli Bog identičan bogu [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], koji ljude ostavlja u stanju neznanja i u materijalnom svijetu, te njihove napore za sticanjen znanja i uvida kažnjava. I Demiurgov svoreni svijet kao i on sam, trebaju spasenje, jer su usidreni u nesavršenstvu (grijehu).
==Izvori==
|
