Žumberačka gora: razlika između inačica

'''Žumberak''' ili '''Žumberačka gora''' ([[Slovenski jezik|slov.]] ''Gorjanci'', [[Njemački jezik|njem.]] ''Uskokengebirge'') je [[gorje]] koje se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba, te dijelom u [[Slovenija|Sloveniji]]. Najviši je vrh ''[[Sveta Gera|'''Sveta Gera''']]'' (Trdinov vrh) na 1178 metara nadmorske visine, koji je ujedno i najviši vrh kontinentalne Hrvatske. Žumberak još nazivaju i '''Alpska Hrvatska'''. Žumberačko gorje sastoji se od nekoliko gorskih lanaca: Žumberačka gora, Samoborsko gorje i [[Plešivica|Pleševica]] ( poznata i kao Jaskanska Plješivica). <br />

Bogatstvo biljnim i životinjskim svijetom te vodom zanimljive su značajke ove lijepe planine , nekada su se koristila i rudna bogatstva s kojima je Žumberak poznat, osobito se vadio [[bakar (element)|bakar]] i u manjim količinama uz bakar i [[zlato]] te [[željezo]]. Žumberak je nastanjen autohtonim hrvatskim (slavenskim) stanovništvom kao i potomcima postrojba [[Uskoci|Uskoka]], doseljenika s juga koji su u Žumberku od poziva cara [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]] 1530. da štite [[Austrijsko Carstvo|Austriju]], [[Kranjska|Kranjsku]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]] od [[Osmansko Carstvo|Turaka]].<br />

Danas je Žumberak prvenstveno turistički kraj koji privlači mnogobrojne planinare i izletnike. Veći dio gore zaštićen je kao [[Park_prirode_Žumberak_-_Samoborsko_gorje|Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje]].

Područje ove gore najviša je stalno naseljena zona u Hrvatskoj. <br />

U dijelu koji je u Zagrebačkoj županiji područje je podijeljeno između grada [[Samobor|Samobora]], grada [[Jastrebarsko|Jastrebarskog]] i grada [[Ozalj|Ozlja]] te općina: [[Žumberak (općina)|Žumberak]] i [[Krašić]].

Slovenski dio gore. Od rijeke Save, pa prema zapadu gotovo do [[Kočevski Rog|Kočevskog Roga]]. Na sjeveru granica je rijeka [[Krka_(Slovenija)|Krka]].<br /><br />

U reljefu se posebno ističu duboko usječene doline (drage) rijeka i potoka: [[Kupčina|Kupčine]], Bregane, Gradne i Slapnice. Cijelo područje je <nowiki>''premreženo''</nowiki> potocima, ima ih više od 300, a izvora ima još i više.

== <br />Flora i fauna ==

Flora je jedno od najvećih bogatstava ovog gorja. Žumberačka gora je dom za više od 1000 biljnih vrsti od kojih je 14 vrsta globalno ugroženo, a još 90 ih se nalazi na listi ugroženih biljaka Hrvatske.<br />

Šume prekrivaju većinu površine ove gore. Mogu se naći šume brežuljkastog pojasa, šume gorskog pojasa, pa i šume pretplaninskog pojasa na glavnom hrbatu na predijelima višim od 950 metara, na slovenskoj strani, u blizini Svete Gere, nalazi se prašuma. Najviše je [[bukove]] šume koja se nalazi u [[Šume gorskog pojasa Hrvatske|gorskom pojasu]]<ref>[http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj/ekologijabilja/Skripta%2520za%2520ekologiju%2520bilja%2520-%2520Alegro.pdf http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj/ekologijabilja/Skripta%20za%20ekologiju%20bilja%20-%20Alegro.pdf]<br>

</ref>. Na većim površinama mogu se naći i [[Hrast kitnjak|hrast kitnjak]] i [[obični grab]] (na [[Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske|brežuljkastom pojasu]]), te [[hrast medunac]] i crni grab (na strmijim južnim padinama). <br />U ovim šumama mogu pronaći ugrožene vrste [[Hrvatska perunika|Hrvatska perunika (''Iris Croatica'')]] i [[Daphne blagayana|Blagajev likovac (''Daphne blagayana'') ]]<br />

Travnjaci i močvare su također dom mnogim bilnjim vrstama među kojima se moraju izdvojiti [[Runolist|runolist (Leontopodium alpinum)]], uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium) i čaškasta baluška (''Tofieldia calyculata''), prosasti šaš (''Carex panicea'') i mirisavi dvolist (''Platanthera bifolia'') te izduženi šaš (''Carex elongata'').<br />