Janko Drašković: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 19:
Najpoznatiji član obitelji - grof Janko Drašković rodio se 20. listopada 1770. godine u Zagrebu. Bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj. U mladosti se posvetio vojnoj karijeri koju je morao prekinuti zbog bolesti. Kao čovjek snažnih domoljubnih osjećaja - ušao je u krug najistaknutijih sudionika hrvatskog narodnog preporoda, premda su mu bile već 62 godine kada se aktivno pridružio narodom pokretu.
 
Potkraj [[1832]]. godine grof Janko Drašković je u [[Karlovac|Karlovcu]] izdao politički spis pisan [[Štokavsko narječje|štokavskim narječjem]], naslovljen '''''"Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom"''''', koji zapravo predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti. Dizertacija je, što ukazuje i puni naslov spisa, zapravo bila politički naputak za buduće poslanike koje je [[Hrvatski sabor]] trebao izabrati za zajednički Ugarsko-hrvatski sabor u Požunu (današnja [[Bratislava]]). Grof Drašković savjetuje buduće poslanike da se založe za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu političku cjelinu koju on naziva ''Velika Ilirija'', a koja bi obuhvaćala (tadašnju) Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Vojnu krajinu, Rijeku i Bosnu, i slovenske zemlje Kranjsku, Štajersku i Korušku.
 
Grof Drašković je potaknuo i rad ''Ilirske čitaonice'' koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana [[1838]]. godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda. Do [[1848]]. godine bio je prvak Narodne stranke. Umro je u Radgoni u Štajerskoj , na putu za neko njemačko lječilište, 14. siječnja 1856. godine, a od [[1893]]. počiva u ''Ilirskoj arkadi'' na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.