Inačica od 20. siječnja 2014. u 01:10 uredi Pravo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 462 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 20. siječnja 2014. u 02:45 uredi ukloni ovu izmjenu Koryaksky (razgovor \| doprinosi) 332 edits m →‎Životopis: lektura Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 21: Potkraj [[1832]]. godine grof Janko Drašković je u [[Karlovac\|Karlovcu]] izdao politički spis pisan [[Štokavsko narječje\|štokavskim narječjem]], naslovljen '''''"Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom"''''', koji zapravo predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti. Dizertacija je, što ukazuje i puni naslov spisa, zapravo bila politički naputak za buduće poslanike koje je [[Hrvatski sabor]] trebao izabrati za zajednički Ugarsko-hrvatski sabor u Požunu (današnja [[Bratislava]]). Grof Drašković savjetuje buduće poslanike da se založe za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu političku cjelinu koju on naziva ''Velika Ilirija'', a koja bi obuhvaćala (tadašnju) Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Vojnu krajinu, Rijeku i Bosnu, i slovenske zemlje Kranjsku, Štajersku i Korušku. Grof Drašković je potaknuo i rad ''Ilirske čitaonice'' koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana [[1838]]. godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda. Do [[1848]]. godine bio je prvak Narodne stranke. Umro je u Radgoni u Štajerskoj , na putu za neko njemačko lječilište, 14. siječnja 1856. godine, a od [[1893]]. počiva u ''Ilirskoj arkadi'' na zagrebačkom [[Mirogoj]]u. [[Datoteka:Janko Drašković Mirogoj srpanj 2007.jpg\|mini\|Grob Janka Draškovića na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]] Kad je umro, osiromašen, na svom imanju u Radgoni, oglasili su se poštovatelji njegova domovinskoga djela: među njima dva najveća pjesnika — [[Ivan Mažuranić]] i [[Petar Preradović]]. Kad su njegove kosti bile prenesene u zajedničku grobnicu, na Mirogoju 1893., Hrvatsko sveučilišno literarno društvo Zastava izdalo je malu, lijepo opremljenu spomenicu kao zahvalu za sve ono što je napravio za hrvatski narod i za hrvatsku mladež. <ref>[http://www.matica.hr/kolo/kolo2007_3.nsf/AllWebDocs/Janko_Draskovic_u_krugu_hrvatskih_preporoditelja Josip Bratulić, Janko Drašković u krugu hrvatskih preporoditelja, Kolo, Broj 3, jesen 2007. ISSN 1331-0992 (pristupljeno 30. ožujka 2013.)]</ref> == Izvori ==

Janko Drašković: razlika između inačica