Snijeg: razlika između inačica

Tijekom padanja iz [[oblak]]a prema tlu, [[kristal]]ići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s [[kiša|kišnim]] kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između [[kristal]]a i pahuljica nalaze se praznine ispunjene [[zrak]]om. Kad snijeg padne na [[tlo]], zrak ostaje zarobljen između [[kristal]]a, pa se zato čuje zvuk kad gazimo po netaknutom snijegu. [[Zvuk]] ovisi o [[temperatura|temperaturi]], ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi [[zrak]].

 

== Veličina snježnih pahuljica ==

Većina [[pahuljica]] ima [[promjer]] oko 2 [[centimetar|cm]]. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 [[centimetar|cm]] u promjeru. Za to su potrebne [[temperatura|temperature]] [[zrak]]a oko nule, lagani [[vjetar]] i nestabilna [[atmosfera]] uz usmjereno strujanje [[tekućina]] i [[plin]]ova.