Robert Hooke: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
stanica |
m malo bolja formulacija |
||
Redak 4:
'''Robert Hooke''' (Freshwater, [[18. srpnja]] [[1635]]. - [[London]], [[3. ožujka]] [[1703]].), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.
Jedan je od najmnogostranijih znanstvenika [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Bio je poznat i kao teoretičar i kao eksperimentalist. Radio je s [[Robert Boyle|Robertom Boyleom]] na konstrukciji [[zračna pumpa|zračne pumpe]] i poboljšao [[mikroskop]]. Eksperimentalno je dokazao da se centar težišta [[Zemlja|Zemlje]] i [[Mjesec]]a giba oko [[Sunce|Sunca]] u [[elipsa|elipsi]]. Prvi je utvrdio da se svaka tvar grijanjem rasteže, postavio kinetičku hipotezu [[plin]]ova i formulirao osnovni zakon teorije elastičnosti ([[Hookeov zakon]]). Predložio je temperaturu tališta leda za nul-točku termometarske skale. <ref> [http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm] "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.</ref>
== Životopis ==
Redak 13:
Od 1655. radi na poboljšanju [[Sat (instrument)|sata s njihalom]], izumivši '''zapinjač''', koji je znatno popravio točnost satova. Osim toga, za satove uvodi i [[opruga|spiralne opruge]]. Smislio je i način za određivanje [[Zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]. 1660. je osnovano Kraljevstvo društvo ([[Engleski jezik|engl]]. ''Royal Society''), koje je kasnije okupljalo mnoge poznate [[fizičar]]e tog vremena, a Robert Hooke je proveo oko 40 godina u njemu, posebno za izvođenje [[Eksperiment|pokusa]]. Otkrio je razliku između [[Vena|venske]] i [[Arterija|arterijske]] [[krv]]i. Našao je i način kako [[Mjerenje|mjeriti]] [[snaga|snagu]] [[Eksplozija|eksplozije]][[ barut]]a.
1660. je otkrio zakon o ponašanju elastičnih tvari, posebno [[opruga]], koji je kasnije nazvan [[Hookeov zakon]]. Zbog radova na [[gravitacija|gravitaciji]], došao je u žestok sukob s [[Isaac Newton|Isaacom Newtonom]], koji je bio jedno vrijeme i predsjednik Kraljevstvog društva. Od 1680. radio je na [[vibracije|vibracijama]].
Promatrajući Robert Hooke je radio i na mjerenju udaljenosti do [[zvijezda]] metodom [[Paralaksa|paralakse]], ali nije uspio zbog nesavršenosti [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]]. Jedan od prvih je promatrao [[Saturn (planet)|Saturnov]] prsten i dvostruke zvijezde. Nakon što je London izgorio u velikom [[požar]]u 1666., radio je na obnovi grada.
| |||