Razlika između inačica stranice »Zagora«

Dodano 16 bajtova ,  prije 6 godina
m
bez sažetka
m
 
== Naziv ==
Ime Zagore u novije se vrijeme pogrešno poistovjećuje s ''Dalmatinskom zagorom'', koja je sasvim recentan, gospodarsko - razvojni pojam, stvoren nakon u Drugog svjetskog rata, u vrijeme [[Tito]]ve [[SFRJ|Jugoslavije]], kao kontrast pojmu "Splitsko - trogirski industrijski bazen", i to nakon uznapredovalog procesa iseljavanja i osiromašenja srednje kopnene Dalmacije.
 
Taj naziv se, stihijski, u novije vrijeme počinje upotrebljavati i kao povijesni i etnokulturološki pojam za čitavo područje Dalmacije koje nije na moru, od rijeke Krke do Neretve, za oduvijek posebne sredine ([[Kninska krajina]], [[Drniška krajina]], Zagora, [[Muć|Mućki kraj]], [[Vrlička krajina]], [[Cetinska krajina]], [[Klis|Kliška krajina]], [[Poljica]], [[Omiška krajina]], [[Imotska krajina]] i [[Vrgoračka krajina]]). Krajine su međusobno povezane uzdužnom cestom Knin – Sinj – Imotski – Vrgorac, izgrađenom 1807.
== Zemljopis ==
[[Datoteka:RedLakeCroatia.JPG|mini|200px|[[Crveno jezero]] kod [[Imotski|Imotskog]]]]
Dalmatinskom zagorom se smatra kontinentalni dio Dalmacije. To je oko 150 km dug pojas odvojen od primorja planinskim nizom [[Kozjak|Kozjaka]] (780 m), [[Mosor|Mosora]] (1339 m), [[Omiška Dinara|Omiške Dinare]] (864 m), [[Biokovo|Biokova]] (1762 m) i [[Rilić|Rilića]] (1160 m). Čine ju područja u okolici [[Knin|Knina]], [[Drniš|Drniša]], [[Sinj|Sinja,]] [[Vrlika|Vrlike]], [[Imotski|Imotskog]] i [[Vrgorac|Vrgorca]].<ref>Hrvatska Enciklopedija - Dalmatinska zagora [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13755 Dalmatinska zagora | Hrvatska enciklopedija]</ref> Pripada prostoru izrazitog [[Krš|krša]] i nema trajnih vodenih tokova. Uglavnom se sastoji od razmjerno niskih uzvisina malenih udolina i [[Polje|polja]] između njih, koji se pružaju u smjeru istok - zapad. [[Brdo|Brda]] su gola ili prekrivena šikarom i niskom [[Šuma|šumom]], u poljima se nalaze obradive površine, a uz njih naselja. Klima je submediteranska,na imotskom i vrgoračkom području mediteranska. Tradicionalno gospodarstvo čini [[stočarstvo]], uglavnom sitnog zuba, i [[poljoprivreda]], posebno vinova loza. Zbog neravnomjernog razvoja južnih hrvatskih krajeva u 2. pol. [[20. stoljeće|20. st.]] u Zagori je vrlo izražena depopulacija.
 
== Stanovništvo ==
 
== Povijest ==
Od prvog spomena u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]] nazivana je ''Zagorjem''. U kasnom srednjem vijeku možda je bila posebna knežija (''comitatus Zagorie''). Za turske ([[Osmanlije|otomanske]]) vladavine, od 1. pol. 16. do kraja 17. st., činila je istoimenu upravnu jedinicu - [[nahija|nahiju]].{{nedostaje izvor}} Početkom mletačke vladavine ([[1699.]] - [[1797.]]) podijeljena je, uglavnom između [[Drniška krajina|Drniške]] i [[Trogirska krajina|Trogirske krajine]], pa od tada ne čini više posebnu upravnu jedinicu. No, naziv Zagore za navedeni kraj očuvan je do danas, s tim što je stariji naziv, Zagorje, tijekom 19. st. prešao u današnji oblik. Općine koje se čitave danas nalaze u Zagori, i koje ju većim dijelom obuhvaćaju, jesu: [[Unešić]], [[Lećevica]] i [[Prgomet]]; dok su njeni rubniji dijelovi u sastavu upravnih jedinica čije sjedište nije u Zagori.
 
== Klima ==
* [[Zdenko Runjić]]
* [[Jakov Gotovac]]
* [[ Marko Perković Thompson]]
* [[ Siniša Vuco]]
* [[ Tin Ujević]]
* [[ Vlado Gotovac]]
* [[ Dražen Budiša]]
* [[ Dinko Šimunović]]
 
==Izvori==
{{izvori}}
<references/>
{{Coord|43.7117987|N|16.28400123|E|region:HR-15_type:adm3rd_source:CGN|display=title|format=dms}}