Sveti Bartolomej (otok): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
sitno
Redak 32:
[[Datoteka:Gustavia_Harbor,_Saint-Barthélemy.jpg|thumb|Luka Saint Barthélemy]]
[[Datoteka:SSS Islands Map.png|thumb|Zemljovid otoka Saint Barthélemy]]
'''Sveti Bartolomej''' ('''Saint Barthélemy''' ili '''St. Bart's''')<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/intrastat/nomen/ZEMLJE%20-%20GEONOMENKLATURA.xls Državni zavod za statistiku - nomenklatura]</ref><ref>[http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=&lang=hr&annotate=on&bid=WRXllRcm0qMch9RK1GWzow%3D%3D Izmjene i dopune Upute o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za države i zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom (NN 028/2009)]</ref> je [[otok]] u [[Mali Antili|malimMalim Antilima]]. Otok pripada [[Prekomorski departmani Francuske|prekomorskim departmanima Francuske]]. Od srpnja 2007. otok ima status prekomorskog kolektiviteta (''collectivité d'outre-mer'').<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54032 Hrvatska enciklopedija]</ref>
 
Sveti Bartolomej je površine od 21 km² i s 8.255 stanovnika. Gustoća naseljenosti je 280 stanovnika po km². Stanovništvo je uglavno [[Normandija|normandijskog]], [[Bretanja|bretanjskog]] i švedskog podrijetla.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54032 Hrvatska enciklopedija]</ref>
 
Otok je dio [[Europska unija|Europske unije]] i [[euro]] je platežno sredstvo. Glavna gospodarska aktivnost je [[luksuz]]ni [[turizam]].
Redak 41:
 
== Povijest ==
Otok je [[1493]]. otkrio [[Kristofor Kolumbo]] na svom dvanaestom putovanju 1493. i nazvao ga po imenu svoga brata. Pravo karipsko ime otoka bilo je Ouanalao koje su mu dali Indijanci [[Arawak|Arawaci]], <ref>[http://www.comstbarth.fr/blason.asp Site de la collectivité de Saint-Barthélemy], page consacrée au blason de l'île.</ref> a znači [[pelikan]]. Francuski doseljenici su se [[1648]]. naselili na otok.
 
[[Luj XVI., kralj Francuske]] je [[1785]]. predao otok [[Švedska|Šveđanima]] u zamjenu za trgovinska prava u [[Göteborg]]u. Glavni grad otoka [[Gustavija]] dobio je ime po švedskom kralju [[Gustav III.|Gustavu III]]. Grad je prosperiraonapredovao kao trgovačka luka, dok nije uništen u požaru [[1852]].
 
Dana [[10. kolovoza]] [[1877.]] Francuska je otkupila otok za 80.000 [[Francuski franak|franaka]].
Redak 72:
! Ime i prezime !! Razdoblje
|-
| Johan Samuel Rosensvärd (1781782.2-1818.) ||align="center"| 1816.&nbsp;– 1818.
|-
| Johan Norderling (1760.-1828.) ||align="center"| 1819.&nbsp;– 1826.