Murter: razlika između inačica

Otok su naseljavali [[Iliri]] jos u predpovijesno doba. Prvi put ga spominje grčki prirodoznanstvenik [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]] pod imenom Scardon. Povijesni kontinuitet održan je i kroz vremena vladavine [[Rimsko Carstvo|Rima]] o čemu svjedoče ostaci rimskog naselja [[Colentum]], brojne ruševine rimskih ljetnikovaca, [[freska|freske]] i [[mozaik|mozaici]] razasuti po kopnu i moru. Ostatke antičkoga grada Colentuma danas je velikim dijelom pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživio procvat najverojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva [[Neron]]a (37.- 68.) i [[Vespazijan]]a (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanje provedenih od 1907. do 1909. g. Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao u potresu. Pretpostavlja se da je slavensko stanovništvo prilikom dolaska zateklo prazno antičko naselje i tu se naselilo.

 

Godine 1298. Murter je imao 203 stanovnika. U Murteru i ostalim naseljima na otoku sve do XVIII. st. njegovale su se [[glagoljica]] i [[bosančica]]. Godine 1866. u Murteru osnovana je najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji. Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je Uljarska zadruga.