Razlika između inačica stranice »Murter«

Nema promjene veličine ,  prije 7 godina
m
Uklonjena promjena suradnika 78.3.62.24, vraćeno na posljednju inačicu suradnika Colentum
m (Uklonjena promjena suradnika 78.3.62.24, vraćeno na posljednju inačicu suradnika Colentum)
Otok su naseljavali [[Iliri]] jos u predpovijesno doba. Prvi put ga spominje grčki prirodoznanstvenik [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]] pod imenom Scardon. Povijesni kontinuitet održan je i kroz vremena vladavine [[Rimsko Carstvo|Rima]] o čemu svjedoče ostaci rimskog naselja [[Colentum]], brojne ruševine rimskih ljetnikovaca, [[freska|freske]] i [[mozaik|mozaici]] razasuti po kopnu i moru. Ostatke antičkoga grada Colentuma danas je velikim dijelom pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživio procvat najverojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva [[Neron]]a (37.- 68.) i [[Vespazijan]]a (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanje provedenih od 1907. do 1909. g. Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao u potresu. Pretpostavlja se da je slavensko stanovništvo prilikom dolaska zateklo prazno antičko naselje i tu se naselilo.
 
Pod [[Hrvatska|hrvatskim]] imenom "Srimač" spominje se [[1251]]. godine kada ugarsko-hrvatski kralj Bela proglašava granice Šibenske komune. U to vrijeme na otoku se nalaze samo dva naselja: Veliko Selo (Villa Magna), danas BetinaMurter i Jezera, dok MurterBetina i Tisno nastaju u kasnijim stoljećima za vrijeme naseljavanja pred turskim provalama.
Godine 1298. Murter je imao 203 stanovnika. U Murteru i ostalim naseljima na otoku sve do XVIII. st. njegovale su se [[glagoljica]] i [[bosančica]]. Godine 1866. u Murteru osnovana je najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji. Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je Uljarska zadruga.