Razlika između inačica stranice »Curaçao«

Dodano 946 bajtova ,  prije 7 godina
bez sažetka
# Nezavisnost od Kraljevine Nizozemske (4,82%)
 
15. svibnja 2009. na sljedećem i neobaveznom referendumu je stanovništvo bilo pozvano da donese odluku o isposlovanom rješenju iz 2005.godine. 52% je bilo za osamostaljenje otoka u okviru Kraljevine Nizozemske. 10.listopada 2010. je donesena odluka o [[raspuštanje Nizozemskih Antila|prestanku postojanja Nizozemskih Antila]]. Time je otok postao samostalno područje u okviru Kraljevine Nizozemske, pored Nizozemske, Arube i Svetog Martina.
 
Danas '''Zemlja Curaçao''' (niz. Land Curaçao;<ref>Formalno ime prema čl.1 para.1 [http://www.curacao-gov.an/images/strukturafiles/konstitushon/Konstitushon_Papiamentu.pdf Ustav Curaçaoa (na nizozemskom)] </ref> papiamento: Pais Kòrsou)<ref>Formalno ime prema čl.1 para.1 [http://www.curacao-gov.an/images/strukturafiles/konstitushon/Konstitushon_Papiamentu.pdf Ustav Curaçaoa (na papiamentu)] </ref> obuhvaća otok Curaçao i mali nenaseljeni otok [[Mali Curaçao]] (niz. Klein Curaçao). Ustavni je dio Kraljevine Nizozemske. Prije raspuštanja Nizozemskih Antila, upravna jedinica zvala se Otočno područje Curaçao (eng. Island Territory of Curaçao, niz. Eilandgebied Curaçao, papiamentu: Teritorio Insular di Kòrsou) i bio je jedan od pet [[popis otoka u Nizozemskim Antilima|otočnih teritorija]] bivših Nizozemskih Antila. Engleski jezik bio je jezik Vlade Curaçaoa i Vlade Nizozemskih Antila.
 
== Politika ==
Sjevernoistočni Pasat je karakterističan za klimu Curacaa. Pošto je otok prenizak zračne mase ne donose dovoljno kiša. Posljedica neredovitosti oborina je da na otoku nema brzica. Klima je stepska, a prosječna količina godišnjih oborina iznosi 550 mm, prosječna godišnja temeperatura iznosi 28 stupnjeva. Količina godišnjih oborina je nepostojana i varira između 200 i 1200 mm.
 
== GospdarstvoGospodarstvo i infrastruktura ==
Velike gospodarske grane otoka su turizam i prerada nafte. Naravno je njegova uloga Offshore – finacijskog centra od velikog značaja. Od 2010. više nisu Nizozemski Antili na crnoj listi Poreznih oaza u SAD-u. Stopa nezaposlenih je sa 10,3% ( Listopad 2008) vrlo visoka. 2005. godine jedosegnuta najveća stopa nazaposlenosti, 18,2% , ali se od tada gospodarstvo oporavilo. To je i razlog povratku velikog broja antilijana koji su privremeno živjeli u Nizozemskoj.
 
== Wilemstad ==
Glavni grad Curacaa je Wilemstad. Četiri dijela grada se zbog velikog broja povijesno važnih i arhitektonski značajnih gređevina iz razdoblja nizozemskog kolonijalizma nalaze komplentno pod zaštitom UNESCO-a, Punda ( nizozemski“ de punt“ - točka) , Otrabanda (druga strana) te Scharloo i Pietermaai . Punda i Ortobanda su spojeni pontonskim mostom „Koningin Emmabrug „ (Most-Kraljice-Eme) kojeg mogu koristiti samo pješaci i biciklisti. Više puta na dan se most otvara i zatvara zbog brodnog prometa. „Koningin Julianabrug“ (Most- Kraljice-Juliane) koji se nalazi nešto istočnije od povijesnog centra grada i premošćuje „Sint Annabaai“ ( St.-Anna-Uvala ) je rezerviran za automobilski promet.
Wilemstad ima sa predgrađem 120.000 stanovnika šta znači da 85% stanovništva živi u glavnom gradu. Politički centar grada čini povijesna jezgra u kojoj se nalazi upravna četvrt, [[Fort Amsterdam]] . U Otrobandi i Pundi se slave svi nacionali praznici, kao npr. Dan kraljice 30.4. na kojem se čitav otok sastaje u povijesnoj jezgri grada, u narančastoj odjeći. Na kraljevskom sajmu veliki broj obrtnika nudi svoje proizvode, a zabavni program služi za razonodu. 2.7. slavi se na otoku Dan Zastava, sa sličnim aktivitetima kao i na Dan Kraljice, samo šta je sva odjeća plava. Kura Hulanda Muzej koji je integriran u istovremenom hotelu, dokumentira nekoliko stoljeća dugu povijest ropstva na Zapadnoindijskim otocima.
 
== Poveznice ==
* [[ABC-otoci]]
* [[Kraljevina Nizozemska]]
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
452

uređivanja