Pelješac: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.136.6.194 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Aradic-es |
|||
Redak 21:
=== Klima ===
[[Datoteka:Brdo sv.ilija06246.JPG|230px|lijevo|thumb|Križ na vrhu brda sv. Ilija -naviši vrh Pelješca (961m) s pogledom na [[Hvar]]]]
Pelješac pripada jadranskom tipu mediteranske [[klima|klime]] koju karakteriziraju duga, suha i topla ljeta s vedrim i mirnim danima. [[Zima]] je blaga i vlažna. [[temperatura|Temperature]] zraka su relativno visoke tijekom cijele godine, a samo tijekom [[siječanj|siječnja]] i [[veljača|veljače]] su temperature ispod 10° C. Zbog toga na Pelješcu rijetko pada snijeg a kad i pada rijetko se zadrži na nadmorskim visinama ispod 400m. Najveće padaline bilježe se tijekom listopada i ožujka a najmanje tijekom srpnja i kolovoza.<ref>Glamuzina str. 60</ref> Valovi za vrijeme juga na Pelješcu su najveći i visoki su između 1,5 i 4 metra.<ref>Glamuzina, str. 85</ref> Udari juga često zimi znaju načiniti značajnu štetu u priobalnim područjima uzrokujući nanose po cestama i oštećujući ih. Bura zimi donosi najhladnije vrijeme , no većinom vedro i gotovo uvijek bez oborina. Prosjek sunčanih sati na Pelješcu iznosi i preko 2500 na pojedinim mjestima, što govori o velikom broju sunčanih dana koji je među najvećima u Hrvatskoj. Prozirnost morske vode varira. Godine 1963. i 1964. mjerna je prozirnost u Malostonskom zaljevu i utvrđeno je kako se njene vrijednosti kreću između 5,5m i 11m.<ref>Glamuzina, str. 84</ref>
Salinitet mora koje okružuje Pelješac iznosi između 38,48‰ i 38,60‰ (i općenito južnog Jadrana) nešto je viši od prosjeka Jadranskog mora 38,3‰. <ref>Glamuzina, str. 84</ref>
===Biljni pokrov===
Line 59 ⟶ 62:
Kako Dubrovačka republika nije imala značajnu vojsku oslanjala se na savezništvo sa susjednim Osmanski Carstvom kojem je plaćala danak. To formalno savezništvo sa Turcima dalo je izliku okolnim državama za pljačku i gusarenje po Republici pri čemu je naročito bio izložen Pelješac. No, tu je vjera ionako bila samo izlika budući da je Pelješac i prije toga savezništva bio pljačkan od istih država.
===Novi vijek i suvremeno doba===
Dubrovačka vlast nad Pelješcom je trajala do 1808. kada [[Francuska]] okupira, a zatim i ukida Dubrovačku republiku. Francuska vlast je bila kratka i nije ostavila traga na Pelješcu. Na Pelješcu ostali isti feudalni odnosi iz doba Republike. Francuzi sagradili par putova od kojih su neki i danas u uporabi. 1814. godine Pelješac ulazi u sastav [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i postaje dio [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]. Poslije prvog svjetskog rata postaje dio kraljevine Jugoslavije. Najprije biva uklopljen u [[Zetska banovina|Zetsku Banovinu]], a godine 1939. u Banovinu Hrvatsku. U NDH biva dio županije Dubrovnik koja je uključivala i dobar dio [[istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]]. U SFRJ upravno biva podijeljen između općine Korčula (manji , zapadni dio) te općine Dubrovnik (veći istočni dio). Osnutkom neovisne Republike Hrvatske postaje dio [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]] i biva razdijeljen na četiri općine.
== Mjesta na Pelješcu ==
| |||