Petar Snačić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Flopy (razgovor | doprinosi)
m Flopy je premjestio stranicu Petar Svačić na Petar Snačić: ispravno ime ovog hrvatskog kralja
Flopy (razgovor | doprinosi)
m Svačić>Snačić
Redak 1:
{{Monarh
| ime = Petar SvačićSnačić (SnačićSvačić)
| slika = [[Datoteka:Spomenik Petru Svačiću-25.jpg|248px|]]
| opis = Spomenik kralju Petru SvačićuSnačiću na [[Miljevci|Miljevcima]], rad akademskog kipara Kažimira Hrastea
| titula = [[Hrvatski kraljevi|Kralj Hrvatske]]
| vladavina = 1093. - 1097.
| krunidba =
| prethodnik = [[Stjepan II., kralj Hrvatske|Stjepan II.]]
| nasljednik = [[Koloman]] (Hrvatska je ušla u [[Personalna unija|personalnu uniju]] s MađarskomUgarskom)
| regent =
| titula1 =
Redak 35:
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[SvačićiSnačići]]
| vladarska himna =
| otac =
Redak 49:
| vjera =
}}
[[Datoteka:Oton Ivekovic, Smrt kralja Petra Svacica u Gori Gvozdu 1097 god.jpg|250px|thumb|Smrt kralja Petra SvačićaSnačića u Gori Gvozdu 1097. god. ([[Oton Iveković]])]]
'''Petar SvačićSnačić''', [[hrvatska|hrvatski]] [[kralj]], vladao je od [[1093]]. do [[1097]]. godine.
 
== Životopis ==
Redak 56:
=== Podrijetlo ===
 
[[Kralj]] Petar je, poznat još i kao Petar SvačićSnačić ili SnačićSvačić, a navodno je podrijetlom iz tvrdog grada [[Kamičak (utvrda, Krka)|Kamička]] s padina [[Miljevci|Miljevačkog platoa]] uz rijeku [[Krka|Krku]] gdje je u njegovu čast podignut veleban spomenik. Međutim nema nikakvih dokaza da je Petar bio član obiteljske loze Svačića, nego je to posljedica neosnovane tvrdnje jednog našeg povjesničara iz druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]].
 
U [[Supetarski kartular|Supetarskom kartularu]] se nabrajaju hrvatski banovi u vrijeme nekih kraljeva. Tamo se kao posljednji hrvatski ban navodi Petar '''Snačić'''. [[Franjo Rački]] prilikom objave spomenutog dokumenta, ''n'' je pretvorio u ''v'' pa je od Snačića postao ''Svačić''. Snačići su bili jedan od poznatih rodova hrvatskog plemstva.<ref>[http://www.hrt.hr/uploads/media/Hrvatski_kraljevi.pdf Hrvatska radiotelevizija] Hrvatski kraljevi - šesta epizoda</ref>
Redak 68:
Kralj Petar stolovao je u [[Knin]]u i pretpostavlja se da je u njegovoj vlasti bila stara jezgra hrvatske države, bez dalmatinskih gradova i područja između Save i Drave. Zasigurno nikad nije okrunjen za kralja, jer se [[Starohrvatska kruna|Zvonimirova kruna]] nalazila u rukama splitskog [[nadbiskup|nadbiskupa]] [[Lovro Dalmatinac|Lovre]] koji je umro [[1099]]. godine (nadbiskup od 1060.-1099.).
 
Nakon smrti [[MađarskaKraljevina Ugarska|ugarskog]] kralja Ladislava [[1095]]. godine, na prijestolje dolazi njegov najstariji nećak [[Koloman]], koji je nakon pomirbe s [[papa|papom]] [[Urban II.|Urbanom II.]] krenuo u vojni pohod na Hrvatsku.
 
Potkraj travnja, odnosno početkom svibnja [[1097]]. godine došlo je do [[bitka na Gvozdu|bitke na Gvozdu]] (najvjerojatnije na sjevernom podnožju gore Gvozd, današnje [[Petrova gora|Petrove gore]]), u kojoj je kralj Petar izgubio život na bojištu i tako ostao zapamćen kao posljednji hrvatski kralj "narodne krvi". U spomen na nesretnog hrvatskog junaka planina dotada nazivana Gvozd, naziva se Petrov gvozd, odnosno Petrova gora.
 
=== Nedosljednosti o mjestu smrti ===
O pravom mjestu odigravanja bitke gdje je poginuo Petar SvačićSnačić znanstvenici se nisu usuglasili.<ref>[http://www.zupa-miljevci.com/pdf/ZBORNIK_105-116.pdf Župa Miljevci] Zbornik. [[Vladimir Sokol]]: Petar Svačić i mjesto njegove pogibije</ref>
 
== Petar SvačićSnačić u umjetnosti ==
* oslikan je u djelima slikara [[Oton Iveković|Otona Ivekovića]]
* skladatelj [[Jakov Gotovac]] je 1969. skladao operu "Petar Svačić"<ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/kultura/3228-dnevnik-kazalinog-broda-petar-svai-posljednja-opera-velikoga-maestra www.hrvatski-fokus.hr], „Petar Svačić“ – posljednja opera velikoga maestra, Siniša Vuković, objavljeno 16. rujna 2011., pristupljeno 19. prosinca 2012.</ref>
Redak 92:
{{Hrvatski kraljevi}}
 
{{GLAVNIRASPORED:SvačićSnačić, Petar}}
[[Kategorija:Hrvatski vladari]]
[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]