Gusle: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjedna dva suradnika (samoreklama)
m promjena kategorije
Redak 2:
[[Datoteka:Vrh gusli Zelovo kod Sinja 260109.jpg|mini|Vrat gusli je bogato izrezbaren, s plastično oblikovanim završetkom vrata u obliku jahača na konju. Gusle iz [[Zelovo|Zelova]] kod [[Sinj]]a.]]
[[Datoteka:Gusle Dalmacija MGŠ 360109.jpg|mini|400 px|Gusle iz [[Dalmacija|Dalmacije]], nalaze se u [[Muzej grada Šibenika|Muzeju grada Šibenika]] od 1948. godine]]
'''Gusle''' su narodno glazbalo južnog Balkana i susjedstva, s [[Dinaridi|dinarskog]] prostora, po naravi [[Glazbala sa žicama|kordofono glazbalo]] s jednom ili dvjema strunama i gudalom.
 
=== Podrijetlo ===
Podrijetlo gusala još nije pouzdano utvrđeno. Dvije teorije posebno se nameću: slavenska i ilirska. Slavenska teorija (kojoj se priklanja i najveći hrvatski muzikolog [[Franjo Kuhač]]) smatra da su Južni Slaveni tijekom seobe naroda donijeli gusle sa sobom na Balkan. Takvo vjerovanje se vidi u nekim umjetničkim djelima, primjerice [[Celestin Medović|Celestina Medovića]] na njegovom ''Dolasku Hrvata na Jadran''. Međutim, po ilirskoj teoriji gusle su ilirsko glazbalo kojeg Južni Slaveni primaju od Ilira.
 
[[Zvuk]] se dobiva povlačenjem gudala preko nategnutih struna. Izrađuju se od javorovog, orahovog ili jasenovog [[drvo|drva]] i to iz cjepanice od jedne četvrtine stabla, koja se izdubi. Tako da su gusle zapravo izrađene iz samo jednog komada drveta.
Redak 40:
Gusle su u Hrvatskoj rasprostranjene u dinarskom kulturnom području, i to najviše u dalmatinskom i primorskom zaleđu (od zaleđa Dubrovnika, doline Neretve, po Dalmatinskoj Zagori, Ravnim Kotarima, Hrvatskom Primorju, te Lici, Krbavi, Kordunu, sve do zaleđa Senja, a značajna mjesta su i otoci Korčula i Hvar), iako se danas tamo vrlo rijetko može čuti svirka na guslama, jer živućih guslača je vrlo malo, a na nekim područjima ih više i nema. Danas je najviše guslača u području Zagore i Like.
 
Posebna zanimlivost i jedinstvena pojava na hrvatskom etničkom prostoru su bile gusle "s dvi strune" kod ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]]. Nažalost, tamo gdje je nekad guslaštvo (guslarstvo) bilo najviše razvijeno kao u srednjoj Dalmaciji (kako po vrsnoći svirke i ljepoti napjeva, tako i po ljepoti i tekstualnoj sadržajnosti samih pjesama- npr. [[Asanaginica]] iz Imotske krajine ili pak cijela pjesmarica "Razgovor ugodni naroda Slovinskog" od fra A. Kačića Miošića - prema mišljenju slovenskog etnomuzikologa [[Matija Murko|M. Murka]]), guslačka tradicija je sada na samom izumiranju i postoji opasnost da uskoro potpuno nestane.
 
Jedan od poznatijih guslara u Hrvatskoj je [[Božo Domnjak Bojan]] (1844.-1922.) <ref>[http://baza.gskos.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=610000000199990&id=0911024020 Folklorist Stjepan Grčić / Ivan Mimica]</ref> <ref>[http://www.mzos.hr/svibor/5/12/165/rad_e.htm Knjiga Ivana Mimice Stjepan Grčić the Folklorist])</ref> iz Potravlja u Cetinskoj krajini. Poznat je [[Mile Krajina]]<ref>[http://www.flickr.com/photos/15157633@N03/3740874739/in/photostream Flickr] Mile Krajina - kolaž</ref>. Od ostalih koje valja navesti, to su: Marko Škopljanac, Dane Jurić, Vicencije Mrđen, Mile Brkić-Bekeljaš, Dragan Brzoja, Jure Bobić, Frano Budić, Slavko Milardović, Ivan Jonjić Ljoljić, Stipan Kujundžić, Ivan Smoljko, Tomislav Smoljko, Ante Mandarić, Dinko Maglić, Jozo Rudež, Jure Babić, Mate Đuzel, Predrag Bajić, Ivan Matišić, Ante Biočić, Stjepan Majić, Sveto Rebić, Ivica Radić, Mijo Čagalj, Ante Gudelj, Mario Blažić, Luka Abram, Ivan Marušić, Zoran Strujić, Zvonko Strižić, Jure Vuković, Jakov Vržina, Marko Kunac, Luka Bitunjac, fra Stipica Grgat, Siniša Labrović, Duje Sablić, Mate Sablić, Miljenko Marasović, Petar Škaro, Petar Maroš, Oliver Rogošić, [[Mate Buljubašić]], Mirko Crljen, Marin Lukac i Mate Gudelj.<ref name="hrvatskiguslari.blogspot.com">[http://hrvatskiguslari.blogspot.com/ Udruga guslara i prijatelja Hrvatski guslar]</ref>
 
'''Literatura''':
Redak 50:
Guslarska se glazba osobito njeguje u Hercegovini, Tropolju i Rami.
 
Najpoznatiji je [[Željko Šimić]], a poznati su [[Vlado Tolo]] (Vir kod Posušja) i [[Jerko Bakula]]. Ostali koje valja spomenuti su: Ivan Šarac, Zoran Mijatović, Miljenko Musa, Zoran Marić Bazić, Zlatko Glavinić, Šimun Raič, Ivan Ivić, Drago Nikolić Mandin, Ivan Sabljo, Ivo Kapčević, Pero Rotim, Slavko Šarić, Jure Vidakušić, Marijo Glibo, Mijo Krajinović, Tomislav Barić, Ivan Barać, Nikola Marić, Damir Miloš, Jure Miloš, Mile Sesar, Miroslav Mikulić, Jozo Rudež, Ante Mucić, Josip Barbarić, Dario Petrović Ižić, Zdenko Petrović Ižić, Drago Luburić, Ivan Šitić Šaravanja, Jozo Kraljević, Ante Knezović, Željko Keža, Krešo Lauc, Stanko Lauc, Mate Paponja, Ante Grubišić, Marinko Grubišić Žaer, Mate Grubišić Tičarević, Tomislav Grubišić, Grubišić, Ljubo Penava, Blago Kovač, Tomislav Kovač Strukić, Ivan Čutura Božičić, Zvonko Miličević, Rajko Šarić, Danijel Zlomislić, Željko Zlomislić, Marijan Čamber Livajić, Stojan Damjanović, Veseljko Zeljko, Ante Grbeša, Bože Marić, Stanko Crnjac, Drago Ćavar, Vjekoslav Draškić, Mate Anić, Karlo Zovko, Gojko Salavarda, Petar Brekalo, Milan Mikulić, Stanko Mikulić Šašanović, Vlado Mikulić, Vlado Kutle, Pero Bevanda, Vlado Petric, Jure Babić, Bariša Mihaljević, Metodije Vidović, Ivan Antosović, Mate Musić, Milan Čuić, Mate Dilber, Mile Baković, Branko Galić, Ruža Jolić, Zdravko Jolić, Iko Mašić, Pero Križanac, Mate Ivanda, Stjepan Gašpar, Zoran Kelava, Ivan Križić, Branko Jurčević, Jure Milić, Vlado Ančić, Mate Gudelj, Jozo Ivančić, Bogdan Kovačević, Milan Matić, Ivan Perković, Jozo Radoš, Marko Čolak, Slaven Bunoza, Marko Primorac, Josip Begić, Hrvoje Grubišić, Zvonimir Grubišić, Ratimir Grubišić, Ante Tolo.<ref>[http:// name="hrvatskiguslari.blogspot.com"/ Udruga guslara i prijatelja Hrvatski guslar]</ref>
 
===Gusle u ostalim zemljama===
Redak 90:
*[http://www.njegos.net/en/news/archives/200109/tnnnews20010916-01.html Pjesme sv. Petra Cetinjskog, izvodi ih guslar Rajo Vojinović]
 
[[Kategorija:GudačkiGudačka glazbeni instrumentiglazbala]]
[[Kategorija:Narodni glazbeni instrumenti]]