Inačica od 18. lipnja 2014. u 00:54 uredi Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 295.226 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 8. srpnja 2014. u 13:28 uredi ukloni ovu izmjenu Peregrin Falcon (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 1.256 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 18: '''Papar''' ([[latinski jezik\|lat.]] ''Piper nigrum'') (regionalno '''biber''') je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka penjačica iz [[razred (taksonomija)\|razred]]a ''Magnoliopsida'', porodice ''Piperaceae''. Može dostići visinu do 15 metara. Oko sedme godine rađa punim rodom. Grozdovi papra su vrlo sitni, s plodovima promjera oko 5 mm, a rastu poput [[ribiz]]a u plodištu dugom do 14 cm. Bobice mogu biti crvene, žute ili zelene boje, što ovisi o stupnju zrelosti. One uz [[škrob]], [[smola\|smolu]] i ulje sadrže i [[piperinska kiselina\|piperinsku kiselinu]], koja papru daje karakterističan okus. Miris papra potječe od pelandrena, kariopilena i seskviterpena u eteričnom ulju. Bobice papra (čitave ili mljevene) služe kao začin za pripravljanje mnogih vrsta jela. Poznavali su ga još i stari [[Grci]], koji su ga, uz dodatak hrani, primjenjivali i kao lijek. [[Rimljani]] su ga stavljali gotovo u svako jelo, pa i u [[mlijeko]], [[med]] i kolače. Jedno vrijeme papar je služio i kao plaćevno sredstvo. Tako je, naprimjer, [[Alarih I.]], [[Zapadni Goti\|vizigotski]] kralj, [[410.]] godine tražio od građana Rima tonu i pol papra kako bi poštedio grad. U [[srednji vijek\|srednjem vijeku]] je, uz [[sol]] i ocat, bio najrašireniji dodatak hrani, uprkos njegovoj visokoj cijeni koja je dosezala i trotjednu poljoprivrednu nadnicu za pola kilograma papra. Danas je postao dostupan i niske cijene, a uzgaja se po tropskim krajevima, ponajprije u Brazilu i Indoneziji.

Papar (biljna vrsta): razlika između inačica