Razlika između inačica stranice »Rektascenzija«

Dodano 12.677 bajtova ,  prije 6 godina
Izmjenio Rektascenzija
m (čišćenje)
(Izmjenio Rektascenzija)
[[datoteka:Ekvatorski koordinatni sustav 1.png|mini|desno|300px|Nebeski ekvatorski koordinatni sustav.]]
'''Rektascenzija''' je jedna od koordinata kojima se definira položaj objekta na nebu u [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav|ekvatorijalnom koordinatnom sustavu]]. Rektascenzija ([[latinski|lat.]] ''ascensio'' - uspinjanje, ''rectus'' - prav, uspravan<ref>http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52358</ref><ref>http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=dlpgXRM%3D&keyword=rektascenzija</ref>, kratica RA prema [[engleski|engl.]]: ''right ascension'', simbol '''α''') je ekvivalentna [[zemljopisna dužina|zemljopisnoj dužini]] na Zemlji, ali se ne izražava u [[stupanj|stupnjevima]], već u [[Vrijeme (fizika)#Mjerne jedinice za vrijeme|vremenskim jedinicama]] satima, minutama i sekundama (0-24h).
 
[[datoteka:Nebeska sfera 1.png|mini|desno|300px|Osnovna gibanja Zemlje.]]
Položaj se mjeri istočno od [[proljetna točka|proljetne točke]] koja je jedno od dvaju sjecišta [[nebeski ekvator|nebeskog ekvatora]] i [[ekliptika|ekliptike]]. 1h odgovara kutu od 15°.
 
[[datoteka:Nebeska sfera 4.jpg|mini|desno|300px|[[Zemljina rotacija|Zemljina vrtnja]] uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći.]]
 
[[datoteka:Nebeska sfera 3.png|mini|desno|300px|[[Nebeski ekvator]] i [[ekliptika]].]]
 
[[datoteka:Right-hand grip rule.svg|mini|desno|300px|Kažemo da se [[Zemlja]] okreće kao desni [[vijak]] koji napreduje od [[Polovi južne polutke|Južnog pola]] prema [[Polovi sjeverne polutke|Sjevernom polu]].]]
 
[[datoteka:Nebeska_sfera.png|mini|desno|300px|[[Nebeska sfera]].]]
 
'''Rektascenzija''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Rektaszension'', od [[Latinski jezik|lat.]] ''rectus'': prav; uspravan + ''ascensio'': uspinjanje, kratica RA prema [[Engleski jezik|engl.]] ''right ascension'', oznaka ''α'') je jedna od [[kut]]nih koordinata za određivanje položaja [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] u [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav|ekvatorskom koordinatnom sustavu]]. Rektascenzija je kut od satne kružnice [[proljetna točka|proljetne točke]] do satne kružnice nebeskoga tijela, računana u smjeru dnevne vrtnje neba, tj. prema [[istok]]u (suprotno od [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]). Računa se u [[sat]]noj mjeri od 0h do 24h (1 h odgovara [[kut]]u od 15°); povezana je sa [[Siderički dan|zvjezdanim (sideričkim) vremenom]]. Rabi se od [[Hiparh]]ova doba. Rektascenzija zvijezda postupno se mijenja zbog [[Zemljina precesija|Zemljine precesije]]. <ref> '''rektascenzija''', [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52358] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
[[Satni kut]] je [[sfera|sferni]] kut ili luk između ravnine [[nebeski meridijan|nebeskoga meridijana]] i ravnine satne kružnice nebeskoga tijela, mjeren u smjeru dnevnoga gibanja zvijezda. Mjeri se satnom mjerom od 0h do 24h (1 h odgovara kutu od 15°). Označuje razliku [[Mjesni ekvatorski koordinatni sustav|mjesnoga zvjezdanog vremena]] i rektascenzije nebeskog tijela. Time označuje i [[Siderički dan|zvjezdano vrijeme]] koje je proteklo od prolaska tijela kroz mjesni meridijan. Poseban smisao ima satni kut proljetne točke, koji označuje mjesno zvjezdano vrijeme. <ref> '''satni kut''', [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54698] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
== Osnove orijentacije na nebeskoj sferi ==
 
[[Astronomija]] je vezana za [[Orijentacija|orijentaciju]] u [[prostor]]u, a ona se sastoji u tome da gledajući u [[nebo]], i prelazeći pogledom s jednog nebeskog tijela na drugo, mi povezujemo smjerove u kojima vidimo tijelo. Položaj tijela projiciramo na plohu jedne kugle, koju nazivamo nebeskom sferom. Zbog velikih daljina nebeskih tijela, možemo zamisliti da je i nebeska sfera na velikoj daljini. Bliski predmeti, kao što su [[avion]] ili [[umjetni satelit]], na nebeskoj će sferi brzo mijenjati međusobni položaj, a mnogo udaljenije zvijezde, iako se i one ustvari gibaju, duže će zadržavati prividno jednak projicirani razmještaj. Dakle, položaj tijela određuje se smjerovima i kutovima između njih.<ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>
 
Za zapis položaja na nebeskoj sferi služe [[Nebeski koordinatni sustavi|sferne koordinate]], slično kao što za utvrđivanje položaja na površini Zemlje služe [[Zemljopisne koordinate|zemljopisne koordinate]]. Važne točke na [[Globus (svijet)|globusu]] jesu polovi, točke kroz koje prolazi [[Zemljina rotacija|Zemljina os vrtnje]]. Veoma važno svojstvo, smjer vrtnje, ne možemo odrediti drukčije nego na osnovi iskustva. Kažemo da se [[Zemlja]] okreće kao desni [[vijak]] koji napreduje od [[Polovi južne polutke|Južnog pola]] prema [[Polovi sjeverne polutke|Sjevernom polu]]. Smjer se može odrediti i s obzirom na način gibanja satne kazaljke. Gledajući na Sjeverni pol Zemlje, ona se vrti u smjeru suprotnom od [[Sat (instrument)|kazaljke na satu]]. Pomoću [[meridijan]]a odbrojavaju se [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]; računaju se kao istočne ili kao zapadne, od 0° do 180°. Početni meridijan je onaj koji, po dogovoru, prolazi [[Zvjezdarnica|zvjezdarnicom]] u [[Greenwich]]u, predgrađu [[London]]a. Okomito na meridijane prolaze [[Paralela (zemljopis)|paralele]] (usporednice). Paralela najvećeg [[opseg]]a je [[ekvator]], a od njega se prema sjeveru i prema jugu odbrojavaju [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]], kao sjeverne i južne, i to od 0° do 90°. Meridijana i paralela ima neizmjerno mnogo.
 
U astronomiji se primjenjuje nekoliko koordinatnih sustava ([[nebeski koordinatni sustavi]]). Svaki od njih ima osnovni krug (kao što je Zemljin ekvator) i početnu polukružnicu (kao što je početni Greenwichski meridijan) od kojih se odbrojavaju koordinate.
 
=== Dnevno gibanje neba ===
 
Neposredan izgled pojava na nebu uvjetovan je Zemljinim gibanjima. [[Zemljina rotacija|Zemljina vrtnja]] uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene [[dan]]a i [[noć]]i. Svakako, nije svejedno okreće li se [[Zemlja]] ili nebeska sfera, sa svim [[zvijezda]]ma i [[galaktika]]ma. U posljednjem bi slučaju relativne brzine zvijezda morale nadmašiti [[brzina svjetlosti|brzinu svjetlosti]], a nedostajale bi mnoge sitne pojave koje pružaju fizičke i astronomske dokaze gibanja Zemlje. Te pojave jesu: zakretanje ravnine njihanja ([[Foucaultovo njihalo]]), otklon na istok pri slobodnom padu, spljoštenost Zemlje, pojava dnevne [[paralaksa|paralakse]], dnevna [[aberacija svjetlosti]] i još neke. Bez razumijevanja [[fizika|fizičke suštine]], a to znači ne znajući za ograničenu veličinu Zemlje i njezina gibanja, neposredno vidljive promjene na nebu nisu jednostavno protumačive. Zato je i trebalo mnogo vremena dok se čovjek nije izdignuo iznad neposredno danog.
 
=== Nebeska os, nebeski ekvator i nebeski meridijan ===
 
Vidljiv predio neba ovisi o položaju promatrača i o trenutku promatranja. Svaki promatrač na Zemlji stoji na vodoravnoj ravnini, a pravac [[Gravitacija|sile teže]], vertikala, okomit je na tu ravninu. Smjer vertikale pokazuje slobodno obješen, miran visak. Produži li se vertikala prema nebeskoj sferi, probost će je u točki koja ovisi o zemljopisnom položaju i o trenutku dana, jer se Zemlja okreće. Zbog Zemljina okretanja vertikala opisuje [[stožac]] oko produžene Zemljine osi ili nebeske osi. Nebeska os probada nebesku sferu u sjevernom i južnom nebeskom polu. '''Nebeska os''' je zamišljeni [[pravac]] identičan sa Zemljinom osi rotacije i probada nebesku sferu u [[Nebeski polovi|sjevernom i južnom nebeskom polu]]. U točki sjevernog nebeskog pola se približno nalazi zvijezda [[Sjevernjača]]. Oko nebeske osi se prividno okreće nebeska sfera (prividno okretanje nastaje zbog rotacije Zemlje). Sva [[nebesko tijelo|nebeska tijela]] prividno se okreću oko nebeske osi. Ravnina Zemljina [[ekvator]]a, protegnuta do nebeske sfere, isijeca na njoj [[kružnica|kružnicu]] ili nebeski ekvator. [[Nebeski ekvator]] je projekcija Zemljinog ekvatora na nebesku sferu. Ravnina kojoj pripada nebeski ekvator okomita je na nebesku os. Ravnina [[meridijan]]a na kojemu se promatrač nalazi presijeca nebesku sferu uzduž velike kružnice ili nebeskog meridijana. [[Nebeski meridijan]] je zamišljena velika kružnica na nebeskoj sferi koja prolazi sjevernim i južnim nebeskim polom i sadrži projekciju nebeskog tijela čiji meridijan promatramo. Meridijan promatrača prolazi nebeskim polovima, te sadrži [[zenit]] i [[nadir]] promatrača. Kako promatrač subjektivno ne osjeća Zemljinu vrtnju, činit će mu se da se nebeska sfera okreće oko Zemljine osi, i to u suprotnom smjeru.
 
=== Obzor, zenit i nadir ===
 
Vodoravna [[ravnina]] na kojoj se promatrač nalazi je ravnina obzora ili horizonta, a [[kružnica]] koju ona isijeca na nebeskoj sferi je obzor ili horizont. [[Obzor]] je velika kružnica nebeske sfere, nastaje presjekom ravnine koja prolazi stajalištem promatrača sa nebeskom sferom i okomita je na pravac zenit-nadir. Vidljivi horizont (na otovrenim površinama kao more) se zbog zakrivljenosti Zemljine površine nalazi ispod astronomskog horizonta (tome je uzrok i [[nadmorska visina]] te [[Astronomska refrakcija|refrakcija]] Zemljine atmosfere). Točke u kojima okomica ili vertikala probada nebesku sferu jesu zenit i nadir. [[Zenit]] je točka na nebeskoj sferi koja se nalazi direktno iznad promatrača. Nadir je točka na nebeskoj sferi suprotno od zenita (ispod promatrača). Na [[arapski|arapskom]] znači suprotan, nasuprot. [[Zvijezde]] obilaze oko nebeske osi po kružnicama koje su nazvane '''dnevne kružnice'''. Neke zvijezde, one koje su blize sjevernom nebeskom polu, stalno su iznad obzora ([[cirkumpolarna zviježđa]]). Neke zvijezde izlaze iznad obzora i zalaze pod obzor.
 
Kao '''istočna točka obzora''' (E) i kao '''zapadna točka obzora''' (W) zadaje se presjecište nebeskog ekvatora s obzorom. Nebeski meridijan prolazi kroz zenit, sjeverni i južni nebeski pol. Presjecište meridijana i obzora bliže sjevernom nebeskom polu je '''sjeverna točka obzora''' (N), a njoj nasuprot, '''južna točka obzora''' (S). Četiri glavne točke obzora (N, S, W i E) određene su prividnim dnevnim gibanjem neba i razlikovanjem polova, a razmaknute su na obzoru za pravi [[kut]]. Zvijezde izlaze na istočnoj strani obzora, podižu se do nebeskog meridijana, gdje dostižu najveću visinu ili kaže se da prolaze kroz [[Kulminacija|gornju kulminaciju]]. Nastavljajući kruženje, zalaze na zapadnoj strani obzora. Nakon toga će zvijezde proći i kroz najniži položaj ili [[Kulminacija|donju kulminaciju]]. Iznad obzora zvijezde se premještaju od istočne strane prema zapadnoj. Cirkumpolarne zvijezde nikada ne zalaze, a anticirkumpolarne nikada ne izlaze. Sve zvijezde, promatrane na svim zemljopisnim širinama, bez obzira na to jesu li cirkumpolarne ili nisu, prolaze kroz gornju kulminaciju u onoj polovici meridijana ([[meridijan]] je raspolovljen sjevernim i južnim nebeskim polom) koja sadrži zenit; kroz donju kulminaciju zvijezda će proći u onoj polovici meridijana koja sadrži nadir. Dijelovi dnevnih kružnica iznad obzora jesu '''dnevni lukovi'''. Zvijezda koja se nalazi na dnevnoj kružnici sjevernije od nebeskog ekvatora izlazi između sjeverne (N) i istočne (E) točke obzora, a zalazi između sjeverne i zapadne (W) točke obzora. Južnije od istočno – zapadne linije, izlaze i zalaze one zvijezde koje su smještene južnije od nebeskog ekvatora.
 
=== Ekvatorski koordinatni sustav ===
S vrtnjom nebeske sfere izravno je povezan ekvatorski koordinatni sustav. Taj je sustav projekcija [[Zemljopisne koordinate|zemljopisnog koordinatnog sustava]] na nebesku sferu. Osnovni krug sustava je krug nebeskog ekvatora. Dnevne kružnice paralelne su s nebeskim ekvatorom. Kutna udaljenost nebeskog tijela od nebeskog ekvatora je [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] ''δ''. Ta koordinata poprima vrijednost od 0° do 90° (od nebeskog ekvatora prema sjevernom nebeskom polu) i od 0° do -90° (od nebeskog ekvatora prema južnom nebeskom polu).
 
Druga koordinata ima dvije mogućnosti. Prema jednoj, početna je polukružnica ona polovica meridijana promatrača, koja se pruža od sjevernog do južnog nebeskog pola a sadrži zenit. Koordinata koja se računa od te polovice meridijana je '''satni kut''' ''t''. [[Kut]] se računa uzduž dnevne kružnice i raste u smjeru dnevnog gibanja neba, od istoka prema zapadu. '''Satne kružnice''' su mjesta na nebeskoj sferi koja imaju jednak satni kut. Kut nebeskog tijela izražava se vremenom koje je prošlo od njegove gornje kulminacije, dakle od 0 do 24 [[Sat (razdvojba)|h]]. Razlog je u tome što se u svom dnevnom gibanju nebesko tijelo odmiče od meridijana i njegov satni kut raste. Satni kut nekih tijela važan je u mjerenju vremena.
 
U drugoj mogućnosti koordinata je [[rektascenzija]] ''α'', kut između satne kružnice koja prolazi [[Proljetna točka|proljetnom točkom]] ''γ'' i satne kružnice promatranog tijela. Rektascenzija se računa od 0 h do 24 h, i raste od zapada prema istoku, suprotno od satnog kuta (u smjeru koji je suprotan dnevnom gibanju neba). No taj porast pokazuje smjer prividnog godišnjeg gibanja Sunca. Rektascenzija se zajedno s deklinacijom upotrebljava za određivanje položaja zvijezda na nebeskoj sferi, one služe kao zvjezdane adrese i upisuju se u karte neba, astronomske kataloge i godišnjake.
 
Ekvatorski koordinatni sustav pogodan je za praćenje dnevnog gibanja neba. Pomatrač vidi na nekom položaju kako se oko njega okreću zvijezde. Pritom je zgodno zamišljati da su zvijezde pričvršćene na satne kružnice, a da se one okreću oko nas kao savijene šipke kišobrana kojemu je drška nebeska os.
 
[[Datoteka:Stars and dec.png|mini|center|700px|Cijela [[nebeska sfera]], podijeljena u dvije polovice. '''Rektascenzija''' (plavo) počinje kod [[proljetna točka|proljetne točke]] (na desnoj strani, kao presjecište [[ekliptika|ekliptike]] (crveno) i [[nebeski ekvator|nebeskog ekvatora]] (zeleno)) i raste prema istočnoj strani (ulijevo). Linije '''rektascenzije''' (plavo) od [[nebeski polovi|nebeskog pola]] do drugog nebeskog pola dijele nebesku sferu na 24h, i svaka je razmaknuta 15°.]]
 
== Poveznice ==
* [[nebeski koordinatni sustavi]]
* [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]]
* [[Mjesni ekvatorski koordinatni sustav]]
* [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav]]
* [[nebeskiNebeski koordinatni sustavi]]
* [[Sferna astronomija]]
* [[prividno gibanje planeta]]
 
<!-- [http://hpd.botanic.hr/ast/astronomija/polozaj/koor_sus.html e-skola astronomije: Nebeski koordinatni sustavi] -- potpuno isti članak objavljen je na stranici Zvjezdarnice Zagreb -->
* [http://astro.fdst.hr/Promatracka/prividno_gibanje.php astro.fdst.hr: Prividno gibanje neba]{{dead link}}
 
{{mrva-astro}}
 
[[Kategorija: Nebeski koordinatni sustavi]]