Wikipedija

INA: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m dodana kategorija Naftne tvrtke uz pomoć dodatka HotCat
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{slično|naftnoj kompaniji|rumunjsku pjevačicu|Inna}}
[[Datoteka:Zgrada INA Zagreb.jpg|mini|250px|Upravna zgrada INA-e u Zagrebu, tzv. Karingtonka]]
'''INA''' odnosno '''Industrija nafte''' je hrvatska [[nafta|naftna]] [[kompanija]].
 
== '''Općenito''' ==
INA-Grupu čini INA d.d. i više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA-e te povezanih poduzeća. Grupa ima dominantan položaj u Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i [[plin]]a, preradi nafte, te u prodaji plina i naftnih proizvoda. INA također drži i vlasnički udjel u [[JANAF]]-u d.d.
[[Datoteka:Zgrada INA Zagreb.jpg|mini|220x220px|Upravna zgrada INA-e u Zagrebu, tzv. Karingtonka|left]]
INA-Industrija nafte, d.d. (INA,
d.d.) je srednje velika europska naftna kompanija. INA Grupa ima vodeću ulogu u
naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnu ulogu u regiji u istraživanju i
proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih
derivata. INA d.d. je dioničko društvo čiji su najveći dioničari naftna
kompanija MOL  i Vlada Republike
Hrvatske, a manji dio dionica nalazi se u vlasništvu privatnih i
institucionalnih investitora. Od 1. prosinca 2006. godine Inine su dionice
izlistane na Zagrebačkoj burzi. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom
ili djelomičnom vlasništvu INA d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu,
Hrvatska. 
 
=== Povijest općenito ===
INA je osnovana 1. siječnja 1964.
[[Datoteka:Urinj 251208.jpg|mini|250px|Postrojenja INA-e na Urinju kod Rijeke]]
spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak.
* [[1883]]. Rafinerija nafte u [[Rijeka|Rijeci]]
Prvih dana djeluje pod nazivom Kombinat nafte i plina, a 31. prosinca iste
* [[1927]]. Rafinerija nafte [[Sisak]]
godine dobiva današnje ime. Od 1990. ona je poduzeće u državnom vlasništvu, od
* [[1927]]. Rafinerija [[Zagreb]]
1993. dioničko društvo. Prva faza privatizacije - u kojoj kupnjom 25 posto plus
* [[1952]]. osnovan Naftaplin, poduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i plina
jedne dionice Inin strateški partner postaje tvrtka MOL - okončana je 2003.
* [[1963]]. spajanjem Naftaplina i Rafinerija nafte [[Rijeka]] i [[Sisak]] nastaje «Kombinat za naftu i plin»
godine. Sedam posto dionica preneseno je 2005. u Fond hrvatskih branitelja iz
* [[1964]]. Kombinat mijenja ime u INA- Industrija nafte, integriranje trgovačkih poduzeća :Interpetrol i Croatiapetrol
Domovinskog rata. Nakon prodaje sedam posto dionica sadašnjim i bivšim
* [[1968]]. puštena u rad Tvornica mineralnih gnojiva [[Kutina]]
radnicima Ine, vlasnička struktura kompanije se izmijenila te je u državnom
* [[1970]]. novim Statutom utemeljene četiri tehnološko-funkcionalne grupe INA-Naftaplin, INA-Prerada, INA-Petrokemija i INA-Trgovina
vlasništvu ostalo manje od 50% ukupnih dionica. U ovom smislu hrvatska Vlada i
* [[1974]]. INA potpisala Osnovni ugovor za naftovod od Omišlja do mađarske granice –današnji JANAF- naftovod je pušten u rad [[1979]]. godine
MOL potpisali su Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima. U
* [[1976]]. osnovana [[DINA]]- Petrokemija Rijeka
listopadu 2008. godine završena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju
* [[1990]]. INA postaje javno poduzeće, osnivaju se dionička društva INA- Petrokemija Kutina, DINA, OKI, INA- Specijalna oprema, INATURS
je MOL uputio dioničarima INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d.. Isplatom novčanih
* [[1993]]. INA u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima postaje dioničko društvo u vlasništvu [[republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]
sredstava dioničarima te preknjižbom dionica pohranjenih tijekom dobrovoljne
* [[2003]]. MOL, mađarska kompanija za naftu i plin, postaje Ininim strateškim partnerom s dioničkim udjelom od 25% plus jednom dionicom.
javne ponude MOL je povećao vlasnički udio na 47,16%.
* [[2006]]. privatizacija INA-e, Vlada odredila inicijalnu cijenu dionice na 1.690,00 kuna (na sjednici [[27. studenog]] [[2006]].)<ref>http://www1.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2006/studeni/gradani_ce_ina_ine_dionice_placati_1_690_kuna</ref>
 
=== '''Istraživanje i proizvodnja ''' ===
== Eko incidenti ==
Zahvaljujući stručnosti,
=== Sisačka rafinerija ===
specijaliziranim znanjima i iskustvu svojih inženjera, INA je već desetljećima uspješna
Rafinerija je već godinama pod optužbama za [[zagađivanje okoliša]], a zadnji incident dogodio se [[21. veljače]] [[2007]]. kada je zbog kvara na sigurnosnom ventilu nastao mazutni [[oblak]] koji je pao na rafineriju i obližnje parkiralište, a [[lož ulje]] je kroz kanalizaciju završilo u rijeci [[Kupa|Kupi]].
u ovom segmentu svoje djelatnosti. Do sada je aktivnosti/projekte istraživanja
<ref>[http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=12285 U Sisku mazutni oblak pao na automobile, a loživo ulje završilo u Kupi]</ref> <ref>[http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=12331&show_media=34127 MUP istražuje eko-incident u Sisku]</ref>
i proizvodnje obavljala u Hrvatskoj (Panonski bazen, Jadransko podmorje) te u dvadeset država u inozemstvu. Danas posluje u Hrvatskoj, Egiptu i Angoli. U
Istraživanju i proizvodnji, kao primarnom pokretaču razvoja kompanije, u
budućnosti planira slijediti razvojnu strategiju temeljenu na istraživanjima,
razvoju postojećih projekata te kroz potencijalne neorganske korake ostati
usmjerena na stopostotnu zamjenu rezervi.
 
=== Puknuća'''Rafinerije naftovodai marketing''' ===
INA ima dvije rafinerije goriva,
* [[1984]]. kod [[Krčki most|Krčkog mosta]] pukotina uslijed korozije, iscurio kubik nafte
smještene u Rijeci (Urinj) i u Sisku. Rafinerija u Rijeci smještena je na
* [[1984]]. kod rijeke [[Dobra|Dobre]], oštećenje cjevovoda zbog struganja o kamen i pijesak, iscurilo 10 kubika nafte
morskoj obali s pristupom luci za brodove dubokog gaza i cjevovodnom sustavu
* [[1996]]. kod Brodskog Stupnika, korozija blizu vara uslijed nepostojeće katzodne zaštite, iscurilo 500 kubika u tlo i vodotoke
JANAF. U razvoj Ininog rafinerijskog sustava u posljednjih je nekoliko godina
* [[1996]]. [[Sotin]] kod [[Garčin]]a, greška materijala, 80 kubika iscurilo po obradivom zemljištu
uloženo više od 5 milijardi kuna. U Rafineriji nafte Rijeka izgrađena su tri
* [[1997]]. kod Brodskog Stupnika, korozija, iscurilo 15 kubika u tlo
procesna postrojenja u sklopu Hidrokreking kompleksa - Blagi hidrokreking,
* [[1998]]. [[Sotin]] kod [[Strizvojna|Strizivojne]], korozija, iscurilo dva kubika u tlo
proizvodnja vodika i izdvajanje sumpora te brojnih pomoćnih postrojenja i
* [[2000]]. [[Stružec]], dva kubika iscurilo u tlo i potok <ref>[http://www.sbonline.net/vijesti/clanak1001-0-1560.htm Janafov naftovod oštećen na 122 mjesta, iscurilo 600 [[tona]] nafte (?)]</ref>
instalacija. Postrojenja su u komercijalnom radu od svibnja 2011. godine. U
* [[2001.]] [[Popovača]], iscurilo oko 1000 litra nafte blizu rijeke [[Lonja|Lonje]] <ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/2001/09/02/Clanak.asp?r=unu&c=9 INA mora sanirati teren na kojem je procurio naftovod]</ref>
veljači 2014. godine potpisan je ugovor o izradi baznog dizajna za Postrojenje
* [[2004]]. Pakra, iscurilo oko tri kubika nafte u vodotoke, uzrok nije poznat <ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/2004/12/31/Clanak.asp?r=unu&c=2 Otkrivena pukotina na naftovodu, počeo popravak]</ref>
za obradu teških ostataka za Rafineriju nafte Rijeka s kompanijom Bechtel
* [[2005]]. [[Slobodnica]], 1000 litara nafte iscurilo u tlo <ref>[http://www.sbonline.net/vijesti/clanak1001-0-1597.htm Novo curenje iz JANAF-ovog naftovoda kod Slavonskog Broda]</ref>
Hydrocarbon Technical Solutions (BHTS). U Rafineriji nafte Sisak također su
* [[2005]]. kod Brodskog Stupnika, 200 litara nafte iscurilo u tlo <ref>[http://www.sbonline.net/vijesti/clanak1001-0-1615.htm Opet curi nafta iz JANAF-ovog naftovoda kod Brodskog Stupnika]</ref>
izgrađena tri postrojenja, odnosno postrojenje za izdvajanje sumpora (tzv. Claus
* [[2005]]. kod Strizivojne <ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Html/2005/04/23/Clanak.asp?r=unu&c=8 Opet iscurila nafta iz Janafa]</ref>
postrojenje), postrojenje za hidrodesulfurizaciju FCC i Postrojenje
Izomerizacije. Također, Rafinerija nafte Sisak od sredine 2013. godine ima
mogućnost proizvodnje dizelskih goriva s bio komponentom, a u rujnu iste godine
je u rad pušten sustav dodatne obrade otpadnih voda KROFTA, dok je u travnju
2014. izvršena montaža novih koksnih komora na Koking postrojenju u Rafineriji
nafte Sisak. 
 
INA tržištu nudi proizvode koji
== INA i sponzoriranje hrvatskog športa ==
zadovoljavaju najviše europske standarde. 
 
=== INA'''Maloprodaja i kultura''' ===
Segment djelatnosti Trgovina na
1994. je godine INA, zajedno s [[Hrvatski kulturni klub|Hrvatskim kulturnim klubom]], utemeljila [[INA-ina nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu|nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu]]. Dodjeljuje se godišnje<ref name="Večernji 2010.">[http://www.vecernji.hr/vijesti/auburger-bagdasarov-nagradeni-promicanje-hrvatske-kulture-clanak-207801 Večernji list] Auburger i Bagdasarov nagrađeni za promicanje hrvatske kulture, 25. listopada 2010., pristupljeno 3. studenoga 2010.</ref>.
malo upravlja regionalnom mrežom od 445 benzinskih postaja u Hrvatskoj te
susjednim zemljama. Krajem 2010. pokrenut je projekt modernizacije maloprodajne
mreže, zahvaljujući kojem INA danas upravlja najvećom moderniziranom
maloprodajnom mrežom u zemlji. 
 
=== '''Održivi razvoj''' ===
INA održivi razvoj smatra jednim
od temeljnih načela svoga poslovanja, što predstavlja našu trajnu predanost
uravnoteženoj integraciji gospodarskih, okolišnih i društvenih čimbenika u
svakodnevno poslovanje. INA je jedna od prvih hrvatskih kompanija koja je
počela objavljivati godišnja izvješća o zaštiti okoliša (prvo je izdano 1997. godine),
što predstavlja dugu tradiciju uključivanja principa održivog razvoja u Inino
poslovanje. INA je članica Global Compacta, najveće mreže za društveno-odgovorno
poslovanje u svijetu. Implementacijom 10 načela Global Compacta, INA podržava i
promiče u svom poslovanju temeljne društvene vrijednosti s područja ljudskih
prava, radnih prava, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije.
 
== Izvori ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/INA"