Razlika između inačica stranice »Bunjevci«

m
ispravak
(→‎Literatura: dopuna literature)
m (ispravak)
}}
{{dz|[[Bunjevci (Vrbovsko)]]}}
'''Bunjevci''' su jedna od najbrojnijih grana [[Hrvati|hrvatskog naroda]] čija je kolijevka zapadna [[Hercegovina]] i kontinentalna [[Dalmacija]], odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području [[Velebit|Velebita]], dijelovima [[Lika|Like]] i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] ([[Lič]]) i kasnije po [[Vojvodina|Vojvodini]], odnosno po [[Podunavlje|Podunavlju]] i Potisju. -Život ranih Bunjevaca u područjima [[Zagora|Zagore]], [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]], na područjima [[Dinara|Dinare]], [[Promina|Promine]] i [[Svilaja|Svilaje]], nije bio lagan. Živjeli su od stočarstva, po kamenim kućama poznatim kao "bunje" (jedn. [[bunja]]). Ove nastambe od suhozida sačuvale su se sve do danas i najvjerojatnije su dale Bunjevcima svoje ime. Ime ovim [[Hrvati|Hrvatima]] - bunjevci su dali sami [[Mletačka Republika|Mlečani]] zbog načina življenaživljenja ovog djela hrvatskog naroda. Od talijanskih riječi: ''bugna'' koja znači kamen tesanik i ''bugno'' košnica - kuća s mnogo stanova ili prostorija.
 
Bunjevci su plemenita grana hrvatskog naroda koja se, tijekom i poslije kršćansko-turskih ratova u našim krajevima, naseljavala na širokim, uglavnom opustjelim, područjima '''središnje''' i sjeverne Dalmacije, Like i Hrvatskoga Primorja, te sjeverne Bačke. Pripadnici su Rimokatoličke crkve, a govore štokavsko-ikavskim dijalektom. Bunjevci su se doselili u te krajeve iz Dalmacije odnosno nekadašnjeg Hercegovačkog sandžaka, to jest zaleđa Zadra i susjedne Hercegovine.
241

uređivanje