Ćiro Truhelka: razlika između inačica

'''Ćiro Truhelka''' ([[Osijek]], [[2. veljače]] [[1865.]]. - [[Zagreb]], [[18. rujna]] [[1942.]].), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] arheolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti.

Ćiro Truhelka rodio se u Osijeku 1865. godine. [[Povijest umjetnosti]] i [[povijest|povijest]]arheologiju završiodiplomirao je u Zagrebu.<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62534 Hrvatska enciklopedija: Truhelka, Ćiro], pristupljeno 16. prosinca 2014.</ref> Još kao student volonterski je surađivao sa Isidorom Kršnjavim u ''[[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerovoj galeriji]]'' u Zagrebu i izradio njezin prvi katalog (1885.). Kasnije je postao kustos (1886.), a zatim i ravnatelj ''[[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu]]'' (1903.).<ref name="HE"/> Od 1926. do 1931. godine bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju.<ref name="HE"/> Njegova sestra, [[Jagoda Truhelka]] je bila je poznata spisateljica. Tijekom službovanja u [[Sarajevo|Sarajevu]] vodio je arheološka istraživanja na [[Glasinac|Glasincu]] ([[Iliri|ilirski]] grobovi), u Donjoj dolini (prapovijesno naselje) te mnogim drugim lokalitetima. Pisao je o prapovijesnim, rimskim i srednjevjekovnim nalazima, o turskim ispravama, [[stećci]]ma, rimskom i srednjevjekovnom novcu, [[Bosančica|bosančici]], a bavio se i [[albanologija|albanologijom]]. Uređivao je časopis [[Glasnik Zemaljskog muzeja]].

== Djela ==

* ''Starobosanski pismeni spomenici'', (1894.)

* ''Starobosanski natpisi'', (1895.)

* ''Slavonski banovci'', (1897.)

* ''Osvrt na sredovječne kulturne spomenike Bosne'', (1900.)

* ''Djevojački grob'', (1901.)

* ''Državno i sudbeno ustrojstvo Bosne u doba prije Turaka'', (1901.)

* ''Kraljevski grad Jajce'', (1904.)

* ''Naši gradovi'', (1904.)

* ''Arnautske priče'', (1905.)

* ''Crtice iz srednjeg vijeka'', (1908.)

* ''Dubrovačke vijesti o godini 1463.'', (1910.)

* ''Tursko-slavjenski spomenici dubrovačke arhive'', (1911.)

* ''Gazi Husrefbeg'', (1912.)

* ''Kulturne prilike Bosne i Hercegovine u doba prehistoričko'', (1914.)

* ''Historička podloga agrarnog pitanja u Bosni'', (1915.)

* ''Das Testament des Gost Radin'', (1916.)

* ''Stari turski agrarni zakonik za Bosnu'', (1917.)

* ''Konavoski rat 1430. - 1433.'', (1917.)

* ''Nekoliko misli o rješenju bosanskog agrarnog pitanja'', (1918.)

* ''Sojenica kao ishodište pontifikata'', (1930.)

* ''Starokršćanska arheologija'', (1931.)

* ''O porijeklu bosanskih Muslimana'', (1934.)

* ''Studije o podrijetlu. Etnološka razmatranja iz Bosne i Hercegovine'', (1941.)

* ''Uspomene jednog pionira'', (1942.)