Povijest Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nastanak i sama Povijest 1. Kraljevine Jugoslavije |
m uklonjena promjena suradnika 89.17.3.115 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 89.216.76.237 |
||
Redak 6:
Tako da i nije došlo do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], prva Jugoslavija ''bila je historijski osuđena na propast.''. <ref>Dušan Bilandžić "Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije" s. 27</ref>
Države i marionetske paradržave koje su nastale pod okriljem sila Osovine ([[NDH]], [[Nedićeva Srbija]]) su također nestale s povijesne scene i prije nego što je rat bio gotov.
Line 32 ⟶ 33:
==
Krajem studenoga [[1945.]], Ustavotvorna skupština (izabrana na izborima koje su saveznici priznali, ali koji su zadovoljavali minimalne kriterije slobodnih izbora) proglašava republiku i daje državi novo ime. Saveznici su tu odluku prihvatili i tako je formalno-pravno održan kontinuitet države, iako je naziv '''Nova Jugoslavija''' u općoj upotrebi. Bivši kralj [[Petar II. Karađorđević|Petar II.]] još je dugo godina u nekim krugovima "visokog društva" bio uvažavan kao "kralj Jugoslaviije" ali tu titulu nitko nije uvažavao. .
Nasuprot tome, nema nikakvog kontinuiteta između Druge i tzv. Treće, tj. između [[SFRJ]] i [[SR Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], što je potvrdila [[Badinterova komisija]]. SFRJ je prestala postojati između 8. listopada 1991, kada su stupile na snagu odluke [[Republika Slovenija|Republike Slovenije]] i Hrvatske o razdruživanju, zatim jednakih odluka Makedonije i Bosne i Hercegovine, i dana njihovog primanja u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]], čime je međunarodna zajednica priznala promjenu. Srbija i Crna Gora, nazivajući svoju državnu zajednicu imenom "Jugoslavija", pokušali su na međunarodnom planu dokazivati da predstavljaju produžetak ranije postojeće i međunarodno priznate države, pa da ne moraju posebno tražiti primanje u UN itd, ali taj pokušaj je bio uzaludan.
[[Datoteka:Ustav46.gif|150px|mini|Odluka o proglašenju Ustava iz 1946.]]
Na Trećem zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije ([[AVNOJ]]) 29. studenog 1945. godine odbačena je monarhija i proglašena [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija]]. Novi je Ustav donijet 31. siječnja 1946. godine. Ustavom je priznato pet južnoslavenskih nacija (uz Slovence, Hrvate i Srbe priznati su kao nacije Makedonci i Crnogorci). Jugoslavija je uređena kao federacija šest republika: [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SR Crna Gora]], [[SR Hrvatska]], [[SR Makedonija]], [[SR Slovenija]] i [[SR Srbija]] s Autonomnom Pokrajinom [[SAP Vojvodina|Vojvodinom]] i Autonomnom Oblašću [[SAP Kosovo|Kosovom]] i Metohijom.
Iako je država imala ustroj federacije, njome su vladali centralizirana Predsjednistvo SFRJ i [[Josip Broz Tito|Tito]]. Izvršena je [[nacionalizacija]] imovine, [[komasacija]] i [[arondacija]], a po uzoru na sovjetski model, i [[kolektivizacija]].
Ipak, Tito nije prihvatio miješanje [[Staljin|Staljina]] u unutarnja pitanja Jugoslavije, te je 1948. nastupilo zahlađenje odnosa sa Sovjetskim Savezom (vidi [[Rezolucija Informbiroa]]), koje je potrajalo do Staljinove smrti. Staljinovi su simpatizeri u Jugoslaviji slani u logore (usp. [[Goli otok]]). <br>
Unatoč blokadi s istoka i vrlo izglednoj vojnoj invaziji od strane zemalja sovjetskog bloka, ustrajalo se u svojim pravima na Trst i Istru. Neuspjeli diplomatski pokušaji rješenja tog pitanja, kojim su zapadne zemlje nastojale dodijeliti to sporno područje Italiji, nisu ostavile tadašnje savezne vlasti u malodušju, niti su ih obeshrabrile u borbi za ta područja. Proglašena je opća mobilizacija, i vojska je poslana na zapadne međe, unatoč mogućoj invaziji s istoka (više vidi u članku [[Tršćanska kriza]]). <br>
Sukob je izbjegnut dogovorom kojim je uspostavljen, kao privremeno rješenje, [[Slobodni Teritorij Trsta]] (vidi i [[Zona A]] i [[Zona B]]).
Jugoslavija je jedan od osnivača [[Organizacija Ujedinjenih Naroda|Organizacije Ujedinjenih Naroda]]. Godine 1961., Jugoslavija je bila prvi domaćin [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Tvorci ovog pokreta bili su Tito, Nehru i Naser.
Novi je ustav donijet 1963. godine; država mijenja ime u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]].
=== Ključna gospodarska i politička pitanja ===
[[Radničko samoupravljanje]] u gospodarskom sustavu uvedeno je [[1950.]]<ref>[http://openlibrary.org/works/OL4852718W/Samoupravljanje_i_drus%CC%8Ctveno-ekonomski_razvitak_Jugoslavije_1950-1970._Statistic%CC%8Cki_podaci Open Library] Samoupravljanje i društveno-ekonomski razvitak Jugoslavije 1950-1970. Statistički podaci, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1971. </ref><ref>[http://openlibrary.org/works/OL4150855W/Samoupravljanje_1950-1974 Open Library] Dušan Bilandžić: Samoupravljanje 1950-1974, serija Biblioteka Samoupravljanje u praksi, kolo 1, knj. 3, Globus, Zagreb, 1974. </ref><ref> Samoupravljanje i društveno-ekonomski razvitak Jugoslavije 1950-1970, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 1971.</ref><ref>[http://virgobeta.lib.virginia.edu/catalog/u64650 Knjižnica sveučilišta Virginia] (pr. Blagoje Bošković, David Bašić) Samoupravljanje u Jugoslaviji 1950-1980. dokumenti razvoja, Privredni pregled, Beograd, 1980. </ref> (Zakon o radničkom samoupravljanju, t.j. Zakon o upravljanju privrednim poduzećima i višim privrednim udruženjima ). Prvi [[radnički savjet]] je bio uspostavljen u [[29. prosinca]] [[1949.]] (v. plaketu) u tvornici cementa Prvoborac u [[Solin]]u.
[[Datoteka:Gospodarska-podru%C4%8Dja-Jugoslavije-03.png|mini|200px|desno|Gospodarska područja Jugoslavije 1960-tih.]]
== Zahtjevi za promjenama u sustavu ==
=== Albanski zahtjevi ===
Albanci na Kosovu su zahtijevali svoju republiku. Međutim, budući po ustavu SFRJ građani albanske nacionalnosti nisu bili konstitutivni narod u SFRJ, taj zahtjev nije mogao biti ispunjen.
Albanski nemiri u socijalističkoj Jugoslaviji su bili u dva navrata: zimi [[1968.]] u [[Tetovo|Tetovu]] ("demonstracije albanskih nacionalista") i [[1981.]], diljem Kosova, s Prištinom kao jezgrom. Treći, nešto manji, ali inozemno medijski dosta pokriveni val nemira, je izbio nakon Miloševićeva dolaska na vlast; tada je savezna vlada poslala posebne milicijske snage na Kosovo, a uvedene su i posebne mjere (zabrana okupljanja).
=== Hrvatski zahtjevi ===
1971. godine je došlo do [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] - masovni pokret.
=== Srpski zahtjevi ===
Liberalna struja političara u Srbiji.
=== Promjene koje su ishođene ===
Donesen je novi ustav 1974. godine. Omogućeno je jačanje samostalnosti republika i pokrajina. Autonomne Pokrajine Kosovo i Vojvodina su dobile status jednak u mnogim stvarima s ostalim republikama, ali su bile i dalje pod krovom SR Srbije. Osim toga jedna od najvažnijih odluka je bila ta što je napravljen balans 6 republika i 6 naroda, od tada i Muslimana, koji su bili samostalan konstitutivan jugoslavenski (od 1993.godine pod imenom kao Muslimani-Bošnjaci, zatim kao Bošnjaci).
Jugoslavija je trajala od 1. prosinca 1918. do 29. studenog 1991., kad je Badinterova komisija odlučila da je "proces razgradnje SFRJ završen te da SFRJ više ne postoji". Tome je slijedio međunarodno-pravni interregnum, dok sredinom siječnja 1992. niz ključnih država u svijetu nije priznalo samostalnost Hrvatske i Slovenije. Od bitnog značaja bio je zaključak [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]] da republike po Ustavu SFRJ od 1974. imaju pravo na samoopredjeljenje do samootcjepljenja, te da se nije radilo o "otcjepljenju", nego o "razdruživanju": Slovenci i Hrvati udružili su se u istu državu sa Srbima 1918., a sada su iskoristili svoje pravo za razdružiti se. Zbog toga Srbija i Crna Gora (koje za svoj državni savez 1993-2003. uzimaju naziv [[Srbija i Crna Gora|Savezna republika Jugoslavija]], samozvana '''Treća Jugoslavija''') nisu bili međunarodno priznati kao nasljednik Druge Jugoslavije, nego su morali posebno tražiti priznanje i primanje u [[UN]].
== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
* [[Hrvoje Matković]] "Povijest Jugoslavije" ISBN 953-6308-12-6
* [[Dragutin Pavličević]] "Povijest Hrvatske" ISBN 978-953-6308-71-2
[[Kategorija:Povijest druge Jugoslavije]]
|