Inačica od 22. prosinca 2014. u 17:11 uredi Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 295.306 edits m Članak "Ćiribirci" je zaštićen ([Uređivanje=Samo administratori] (istječe 15:11, 5. siječnja 2015. (UTC)) [Premještanje=Samo administratori] (istječe 15:11, 5. siječnja 2015. (UTC))) ← Starija izmjena		Inačica od 22. prosinca 2014. u 17:30 uredi ukloni ovu izmjenu Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 295.306 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Drawing_of_an_Istro-Romanian_from_1891.jpg\|mini\|Ćiribirac iz kasnog 19. stoljeća]] [[Datoteka:The_Carnival_of_the_Istro-Romanians_from_Jeian,_2006.jpg\|250px\|mini\|Žejanski zvončari na smotri na riječkom Trsatu, obučeni u svoju tradicionalnu zvončarsku nošnju. Foto Z. K. Rončević]] '''Ćiribirci''' (Ćići) ili Istrorumunji<ref>[http://www.istrapedia.hr/hrv/2110/cici-istrorumunji/istra-a-z/Istrapedia: Ćići]</ref> su nevelika etnička grupa nastanjena u sjeveroistočnoj Istri, danas uglavnom u selima [[Žejane]] i područjima oko [[Čepićko polje\|Čepićkog polja]], [[Šušnjevica]], [[Nova Vas (Kršan)\|Nova Vas]], [[Letaj]] i drugima. Danas su im mnoga sela napuštena i znatan ih je dio [[kroatizacija\|kroatiziran]]. Pojava prvih Ćića u [[Istra\|Istri]] počinje negdje krajem [[14. stoljeće\|14. stoljeća]], jedno od njihovih glavnih naselja, Žejane, spominju se još [[1395.]], ali glavnina Vlaha ili Čića, kako su ih sve nazivali, dolazi tek negdje krajem [[15. stoljeće\|15]]. ili početkom 16. stoljeća, što im dopuštaju knezovi Frankopani. Porijeklo ovih Ćića što ih [[Frankopani]] doseljavaju je sjeverna [[Dalmacija]], gdje su bili poznati pod imenom [[Morlaci]]. Morlake, koji su kao pastiri s ovcama došli iz Dalmacije, prvo nalazimo na otoku [[Krk]]u gdje su još ostali tragovi njihovog govora. Tek desetih i dvadesetih godina [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] počinje njihovo značajnije naseljavanje u Istri, u naselje Žejane. Sa sobom ovi ljudi donose jezik koji se još očuvao oko Čepićkog polja gdje ih još okolno stanovništvo naziva Vlasima, Ćićima, Rumunjima ili osobito Ćiribircima. == Ime == Redak 12: {{glavni\|Istrorumunjski jezik}} Govore vlastitim jezikom koji je mješavina [[rumunjski\|rumunjskog]], [[hrvatski\|hrvatskog]] i [[talijanski\|talijanskog]]. Točan broj govornika ovog jezika nije poznat, u [[UNESCO]]-voj Crvenoj knjizi (‘Red Book of Endangered Languages') spominje se broj od između 500 do 1000 osoba. Etnički su Ćići međutim daleko brojniji. Mnogi su poprimili [[hrvatski]] jezik i danas se smatraju Hrvatima, a znatan dio je ’50-tih godina dvadesetog stoljeća iselio u prekomorske zemlje. Za neke lingviste [[istrorumunjski]] jezik je dijalekt rumunjskog na osnovu jednog primjera sličnosti s govorom u području Transilvanije (vidi Wallachia ili Vlaška), otkuda su po istom izvoru otišli prije nekih 1000 godina, ali njihovih skupina je zasigurno bilo i prije po već navedenim krajevima, jer je ovaj nemiran narod sa svojim stadima ovaca uvijek tražio bolja pasišta. Povijest nas pak uči da su se preci Ćića odvojili od Morlaka u području Dalmacije i naselili isprva na Krk, pa na Istru. Začetak nastanka Rumunja počinje pobjedom cara [[Trajan]]a ([[98]].-[[117]].) nad [[Decebal]]om i povratkom većine Dacije pod Rim. Ovime počinje i romanizacija Dačana i drugih tračkih plemena koji su svakako govorila različitim ali srodnim dijalektima. Suvremeni Rumunji, Moldavci i Aromuni ili Vlasi (uključujući sve vlaške etničke zajednice) produkt su te romanizacije kao i sličnost jezika i dijalekata kojima se danas služe.<br> Ćići iz Žejana zovu svoj ''žejanskim'', Ćići sa južne strane Ćićarije zovu svoj jezik ''vlaškim'', a treća skupina svoj jezik naziva i ''ćiribirskim''<ref>[http://www.labin.com/web/neobavezna.asp?id=5770&idkat=56 Crtice iz Labina - Istrorumunji, Ćići, Vlasi ili Ćiribirci]</ref>. == Podrijetlo i kratka povijest == Redak 27: ==Vidi još== [[Vlasi u Hrvatskoj]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [http://www.istro-romanian.net Istro Romanians in Hrvatskoj]; Line 33 ⟶ 34: [http://www.istrianet.org/istria/linguistics/istrorumeno/news/02_0113bura-zi.htm Imaju svoj jezik, Zovu ih Ćiribirci, A oni žele da im to ostanu i djeca] [http://www.istro-romanian.net/articles/art0201131.html Istrorumunji: Neka dože učitelj] *[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28010 Hrv. Enc. Istrorumunji] [[Kategorija:Istra]] [[Kategorija:Vlasi]]

Ćiribirci: razlika između inačica