Velika Gorica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 41:
}}
'''Velika Gorica''' je [[grad]] u sjeverozapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i 7. [[grad]] po veličini u [[Repubilka Hrvatska|Republici Hrvatskoj]].
== Gradska naselja ==
Redak 116:
Velika Gorica se prvi put spominje kao [[selo]] [[1228]]. godine. Mjesto dobiva na važnosti nakon [[1560]]. godine, kada je [[Turopolje|Turopolju]] dodijeljen status Povlaštene plemenite općine. Godine [[1610]]. sagrađen je u Velikoj Gorici drveni dvor Plemenite općine turopoljske. U srednjem vijeku, Velika Gorica postala je središte župe. Srednjevjekovna župna [[crkva]] stradala je u turskim provalama, a nova je izgrađena u drugoj polovici 17. stoljeća.
U povijesti je glavna gospodarska djelatnost Velike Gorice bila [[trgovina]], a na glavnom su se trgu redovito održavali sajmovi, najčešće između zagrepčana i velikogoričana. U čitavom kraju je osim trgovine bilo razvijeno stočarstvo i šumarstvo. Prva [[škola]] sagrađena je u 18. stoljeću, ali je nakon nekoliko desetljeća srušena radi trošnosti i nedovoljnog interesa lokalnog stanovništva za školovanje. Izgradnja prve željezničke pruge u Hrvatskoj [[1862]]. godine, onoj od [[Zagreb|Zagreba]] do [[Sisak|Siska]], imala je značaj za šire područje, ali ne osobito i za Veliku Goricu, budući da je željeznička postaja smještena daleko od njezina središta.
Jači gospodarski razvoj Velika Gorica doživljava krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada se područje oko glavnih trgova postupno urbanizira i izgrađuje. Stari trg ispred vijećnice i crkve naziva se Konjskim trgom jer se na njemu trguje [[konj]]ima, dok se Trg kralja Tomislava naziva Marvinskim trgom jer je ondje tržnica stoke. Bogati trgovci podižu niz [[kuća]] (Tarbuk, Trdak, Čop, Rosner, Janeš, Fanton, Brigljević), kojom se formira središte Velike Gorice kao naselja. Plemenita općina turopoljska inicijator je čitavog niza javnih projekata, osobito u doba župana [[Ljudevit Josipović| Ljudevita Josipovića]]. Tada nastaju zgrada Kotarske oblasti, Kotarski sud, Prva hrvatska štedionica, javna [[bolnica]], zgrade škola u Zagrebačkoj i Kurilovečkoj ulici, te najamne vile za predstojnika Kotarske oblasti i Turopoljskog nadšumara. Najpoznatiji graditelj tog vremena bio je [[Nikola Hribar]] koji je sagradio većinu zgrada. Godine [[1901]]. u Velikoj Gorici živi 1041 stanovnik. Začetak javnog prijevoza u mjestu je [[konjski tramvaj]], tj. ''kojnača'', koji je od [[1907]]. do [[1937]]. povezivao središte Velike Gorice sa željezničkom postajom te industrijskim pogonom u [[Novo Čiče|Novom Čiču]].
Redak 134:
==Obrazovanje==
U gradu postoji
Velika Gorica nosi titulu "grada prijatelja djece".
Redak 141:
* [[Muzej Turopolja]]
* Pučko otvoreno učilište Velika Gorica
* Galerija Galženica
* Gradska knjižnica Velika Gorica
* Područna knjižnica Galženica
Dan grada je [[13. prosinca]], blagdan [[Sveta Lucija (mučenica)|Sv. Lucije]], zaštitnice [[Turopolje|Turopolja]].
| |||