Kazališna kritika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 5:
Pojava kazališne kritike u suvremenom smislu u svezi je sa spajanjem [[književna kritika|književne kritike]] dramskog teksta i ocjene kazališne predstave. Dva čimbenika koja pridonose ovome su snažnija profesionalizacija kazališta te pojava dnevnog i specijaliziranog tiska koji se bavi tim zbivanjima.
Kazališna se kritika piše od 18. stoljeća.<ref>(): [http://www.uaos.unios.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2220%3Anikevi-sanja-kazalina-kritika-ili-neizbjeni-suputnik&catid=114%3Aknjige&Itemid=531&lang=hr Sanja Nikčević. Kazališna kritika ili neizbježni suputnik], Umjetnička akademija u Osijeku</ref> U Hrvatskoj to datira od 1840. godine i kazališne izvedbe djela [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]] ''Jurana i Sofije''. Početci nisu bili usmjereni na oštrinu prosuđivanja kakvoće izvedbe, nego su bili više didaktično-dobrohotni, radi postavljanja stabilnih temelja suvremenom hrvatskom kazalištu. Poznati hrvatski kazališni kritičari ranog doba bili su [[Dimitrije Demeter]], Miletić, [[Gavella]], [[August Šenoa]]. Osobit su pečat ostavili [[Antun Gustav Matoš]], [[Milutin Cihlar Nehajev]], [[Miroslav Krleža]], [[Ljubomir Maraković]] i drugi.
Hrvatska kazališna kritika izlazi u dnevnom tisku, kulturnim časopisima kao što su (Republika, Telegram, Oko, Vijenac, [[Hrvatsko slovo]], Zarez), radiju i televiziji i drugim medijima.
| |||