Krešimir Barišić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nova stranica: Velečasni '''Krešo Barišić''' (Jajce, 27. srpnja 1907. {{--}} 9. kolovoza 1941.), katolički svećenik. Jedan od prvih ubijenih katoličkih svećenika na po... |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
== Životopis ==
Rodio se je 1907. u Jajcu, od roditelja Mate i Ane r. Šarić.
Istog je dana ubijen Ivan Skender, sjemeništarac Banjalučke biskupije, koji je imao 12 godina u času ubojstva, bio je najmlađa žrtva među svim stradalim crkvenim osobama u Crkvi među Hrvatima uopće.<ref name="KTA"/>
U organizaciji Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatski martirologij održan je u Zagrebu 25. i 26. travnja 2012. Međunarodni znanstveni skup „Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine“. Na njemu je vojni biskup mons. [[Tomo Vukšić]] održao predavanje o stradanjima crkvenih osoba iz BiH u kojemu je, između ostalog, iznio podatke, zapažanja i prijedloge pod vidom traženja mogućih svetaca među njima. S obzirom na dostupnost podataka, predložio je da se razmisli beatifikaciji ovih osoba:"'' fra [[Stjepan Barišić|Stjepana Barišića]], župnika u Podhumu, člana „Bosne Srebrne“, koji je prije pogubljenja tražio da mu bude dopušteno izmoliti brevijar, što je i učinjeno, te je nakon toga ubijen; don [[Ante Zrno|Antu Zrna]], župnika u Viru, svećenik Mostarske biskupije, koji je prema svjedočenju očevidaca, u dubrovačkom zatvoru prije pogubljenja bio smiren i samo se Bogu molio; fra [[Valentin Zovko|Valentina Zovka]] i fra [[Andrija Topić|Andriju Topića]], župnika i kapelana na Kočerinu, članova Hercegovačke provincije, koji su se prije pogubljenja, prema iskazu svjedoka, jedan pred drugim ispovjedili; don [[Jakov Barišić|Jakova Barišića]], župnika u Gradačcu, svećenika Sarajevske nadbiskupije, od kojega je traženo da se odrekne vlastite vjere i pripadnosti svom narodu što je on odbio te je bio ubijen na vrlo okrutan način, kao i don [[Ivica Čondrić|Ivicu Čondrića]], kateheta i kapelana u Sarajevu, također svećenika Sarajevske nadbiskupije, kojemu je bilo ponuđeno da napusti svećeničku službu a zauzvrat bi bio oslobođen, što je on odbio te bio osuđen na smrt i strijeljan; don [[Waldemar Maksimilijan Nestor|Maksimilijana Nestora]], župnika u Drvaru, i don [[Anto Dujlović|Antu Dujlovića]], župnika u Gumjeri, svećenici Banjalučke biskupije, koji su se svjesno izložili smrtnoj opasnosti radi duhovnoga dobra vjernika i bili ubijeni, kao i don Krešimira Barišića, župnika u Krnjeuši, svećenika iste biskupije, koji je, bez obzira na opasnost, ostao s vjernicima, bio uhvaćen, izmasakriran i živ ubačen u zapaljenu crkvu.“''"<ref name="KTA">(kta):[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=32842 U potrazi za svecima među žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća u Bosni i Hercegovini], KTA BK BiH, 26. travnja 2012.</ref>
== Izvori ==
|