Kuga u Splitu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.138.55.231 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Walter9 |
|||
Redak 62:
Istovremeno, izbila je kuga i na nekom brodu iz [[Rovinj]]a koji je ukrcao za [[Venecija|Veneciju]] roba koja je već bila prošla propisanu karantenu u splitskom lazaretu. Nakon tog incidenta nijedan brod nije htio ukrcati robu koja je i dalje neprestano pristizala iz Bosne u lazaret. Zbog toga su se magazini toliko prepunili da nije bilo više mjesta za robu. Iz tog razloga je [[12. svibnja]] [[generalni providur Dalmacije|generalni providur]] Francesco Valier (1784.-1786.) zamolio bosanskog vezira Silahdar Abdulah-pašu neka obustavi karavanski promet dok za trajanja epidemije kuge u Splitu.<ref>Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga druga, str. 206.</ref>
Sredinom svibnja kuga je zahvatila i kneževu palaču pa je gradski knez [[Dodatak:Popis splitskih knezova i kapetana|Andrea Paruta]] (1781.-1784.) s obitelji i pratnjom pobjegao u [[Kaštel Lukšić]]. Izvanredni providur za zdravstvo '''Angelo Diedo''' stigao je u Split tek [[1. lipnja]] kada je već bilo kasno da se provedu odgovarajuće zaštitne mjere. Najviše je stradao stari dio grada i predgrađe Lučac.<ref>Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, str. 66.</ref> Mrtvi su se pokapali na rtu [[Bačvice|Bačvica]] (na Katalinića brigu zakopano je oko 1.000 leševa i zaliveno živim vapnom), [[Sustipan]]u i zapadnom bastionu. Kuga je imala strahovite posljedice u Splitu. Od [[29. ožujka]] do [[3. lipnja]] umrlo je u Splitu 1.060 osoba.<ref>Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga druga, str. 207.</ref>
== Vidi još ==
| |||