|
== Govor ==
Kao jedna od posebnosti kulturne i narodne baštine tog kraja može se navesti i specifični govor. To je izvorno [[srednjočakavski dijalekt|srednjočakavski]] ikavsko-ekavski govor u koji su s vremenom ušle mnoge [[kajkavski|kajkavske]], a zatim i [[štokavski|štokavske]] riječi pa se tako izgubila upitna zamjenica ''ča'' u korist riječi ''kaj'', ali su očuvani mnogi čakavskičakavske elementiriječi (npr. zamjenice ''zač=zašto'', ''uč=u što'', ''poč=po što'', ''nač=na što'', ''ki=tko'', ''kadi=gdje'' itd.).<ref>[http://hrcak.srce.hr/78910 Modruški zbornik] Sanja Vulić: O govoru Turković Sela</ref> AlternacijaOd staroslavenskogopćeslavenskog glasa jat ostvarujepostalo se kaoje '''i''' ili '''e''', što je imanentnoosobina čakavskimčakavskih ikavsko-ekavskimekavskih govorima, gdje glas [[jat]]govora: ispred (zubnih) [[dentalni suglasnik|dentalnih suglasnika]] (''t, d, s, z, l, r, n''), ukoliko iza njih slijede stražnji samoglasnici (''a, o, u'') ili ako su na kraju riječi, prelazinekadašnji ujat je postao '''e''', a; u ostalim slučajevima, prelaziprešao je u '''i''' (npr. ''sedat-sidit, proliće-leto, svitli-svetlo, bela-bilit''). Također
Očuvani su očuvanimnoge mnogi starinskistarinske [[čakavski|čakavske]] obliciimenice i riječiglagoli, (npr. ''stara mati=baka'', ''Mrtvi godi=Dušni dan'', ''Velika Maša=Velika Gospa'', ''lasi=kosa'', ''merlin=mrkva'', ''mujsa=mačka'', ''nafalice=samo radi toga'', ''natli=pod'', ''ošćarija=gostiona'', ''ražljat=proliti, pasti)''.
Česta je redukcija samoglasnika (npr. ''voz't čov'ka da ne ide piš'ce'') i izostanak glasa ''h'' (npr. ''skr'al lače na vr'u''). <br />
Takav se izmiješani, hibridni govor stručno naziva govor [[ozaljski književni krug|ozaljskog književnog kruga]]. [[kajkavsko narječje|Kajkavske]] su osobine izrazitije na sjevernom rubu tog područja ([[Ozalj]], [[Pribić]], [[Bregana]], [[Kobilić]]), a [[čakavsko narječje|čakavske]] u južnijim krajevima ([[Duga Resa]], [[Netretić]], [[Barilović]], [[Bosiljevo]], [[Generalski Stol]], [[Ogulin]]).
== Gospodarstvo ==
|
