Inačica od 17. ožujka 2015. u 00:01 uredi 79.143.111.240 (razgovor) →‎Do 20. stoljeća Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 18. ožujka 2015. u 19:12 uredi ukloni ovu izmjenu IvanOS (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.200 edits uklanjanje izmjene 4462527 suradnika 79.143.111.240 (razgovor) Novija izmjena →
Redak 12: === Do 20. stoljeća === Na našim područjima pravoslavlje se širilo u nekoliko navrata. U ~~vrijeme bizantskog carstva, koje je vladalo ovim krajevima, potom osvajanjima bugarskog i srpskog carstva, te u~~ [[15. stoljeće\|15. stoljeću]] nakon turskih osvajanja, ~~zatim~~ u [[17. stoljeće\|17. stoljeću]] za vrijeme [[austrijsko-turski rat\|austrijsko-turskog rata]], te u [[18. stoljeće\|18. stoljeću]] pod vodstvom patrijarha [[Arsenije IV.\|Arsenija IV]]. Podizale su se pravoslavne crkve, organizirala školovanja pravoslavnih svećenika itd. U [[Republika Hrvatska\|Republici Hrvatskoj]] postoji pet pravoslavnih [[episkopija]]: [[Dalmatinska eparhija\|Dalmatinska]], [[Gornjokarlovačka eparhija\|Gornjokarlovačka]], Osječkopoljska i baranjska, [[Slavonska]] i Zagrebačka. U [[BiH\|Bosni i Hercegovini]] postoji pet pravoslavnih eparhija. Sve su podređene [[Srpska pravoslavna crkva\|Srpskoj pravoslavnoj crkvi]] s patrijarhom u [[Beograd\|Beogradu]]. Uz Srpsku pravoslavnu crkvu, još djeluju [[Makedonska pravoslavna crkva\|Makedonska]] i [[Bugarska pravoslavna crkva]] s vjernicima iz makedonske i bugarske nacionalne manjine. [[Crnogorska pravoslavna crkva]] obnovljena je [[1993.]] kao autokefalna crkva koja je u prošlosti postojala od sredine 18. stoljeća pa do [[1918.]] godine. Redak 18: === 20. stoljeće === U 20. stoljeću, poglavito za razdoblja dviju Jugoslavija, pravoslavlje se u Hrvatskoj ~~dodatno~~ proširilo prirodnim doseljavanjem Srba sa sela u obližnje gradove odnosno u velike gradove i industrijska središta. Pravoslavlje je u Hrvatskoj nažalost bilo obilježeno i velikosrpskom politikom, koja je, primjerice, planirala naseljavati Makedonce u Hrvatskoj, jer su velikosrpski ideolozi smatrali da Makedonci s područja Kraljevine Srbije pokazuju sklonost bugarstvu, a u Hrvatskoj će prikloniti se srpstvu i postati Srbima; praksa to nije pokazala. Drugi zanimljiv slučaj je bilo ~~vraćanje~~privođenje hrvatskog katoličkog stanovništva k ~~svojoj nekadašnjoj vjeri~~ pravoslavlju na ~~hrvatskim~~ otocima, gdje se stanovnicima dijelila zemlja uz uvjet da ~~se vrate~~prijeđu na pravoslavlje (o toj pojavi piše hrvatski književnik Brešan). Ipak, ta politika nije uspila polučiti značajnije rezultate. Najveće rezultate je polučivala ~~doseljavanjem~~planskim naseljavanjem državnih službenika, Srba i Crnogoraca u gradove. Nakon drugog svjetskog rata, pravoslavlje se širilo koloniziranjem Srba i Crnogoraca iz pasivnih krajeva u iseljena njemačka sela te u hrvatska sela koja su bila proglašena "ustaškima" ~~zbog svoje saradnje sa Njemcima~~, čije je stanovništvo bilo prisilno raseljeno uz zabranu povratka. Od 1942.-1945. godine, na području [[NDH]], djelovala je ~~tzv.~~ [[Hrvatska pravoslavna crkva]], koja je sjedište svoje patrijaršije imala u Zagrebu. Na čelu joj je bio patrijarh Germogen. <!-- Imala je četiri eparhije: Petrovačku (sjedište u današnjem Bosanskom Petrovcu), Karlovačku (sjedište je bilo u tadašnjim Hrvatskim Karlovcima, danas Srijemskim Karlovcima) te još u --> 1990-ih godina su krenule incijative za obnovu njena rada. Danas u svijetu ima oko 220 milijuna pravoslavaca. Redak 61: === Nekadašnje === * [[Hrvatska pravoslavna crkva]] - ~~nekanonska~~u postupku ponovne obnove == Unutarnje poveznice ==

Pravoslavlje: razlika između inačica