Pavao Butorac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Gracij (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Pavao Butorac''' ([[Perast]], [[26. ožujka]] [[1888.]] - [[Dubrovnik]], [[22. veljače]] [[1966.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]] i [[bogoslovlje|teološki]] pisac.
 
Studirao je teologiju u Zadru. Bio je [[biskup kotorski]] i dubrovački apostolski administrator, a potom [[Dubrovačka biskupija|dubrovački]]. Proučavao je povijest, povijest kulture i umjetnosti [[Boka kotorska|Boke kotorske]] ([[Opatija Sv. Jurja kod Perasta]] i dr.) i Dubrovnika.
 
29. srpnja 1947. Butorac je s još šestoricom biskupa (splitsko-makarski nadbiskup [[Kvirin Klement Bonefačić]], beogradski nadbiskup [[Josip Ujčić]], hvarski biskup [[Mihovil Pušić]], skopljanski biskup i banjalučki apostolski administrator [[Smiljan Franjo Čekada]], generalni vikar i ljubljanski pomoćni biskup [[Anton Vovk]] te lavantinski tj. mariborski pomoćni biskup [[Maksimilijan Držečnik]]) sa sastanka u Ljubljani potpisao predstavku koju su uputili Predsjedništvu Savezne vlade FNRJ. Predstavka se je ticala raznih stvari, među ostalim i problema u svezi s [[vjeronauk]]om. U predstavci su konstatirali da je "''Katolička crkva u Jugoslaviji često lišena mogućnosti da vodi brigu o vjerskom odgoju mladeži, da u državnim školama mnogi nastavnici udaraju na same temelje religije time što svojim učenicima i učenicama nameću materijalističko shvaćanje života, govore protiv Boga te jednostrano prikazuju svjetsku i crkvenu povijest ocrnjujući religiju i Crkvu te se vjeronauk u nekim školama uopće ne predaje, a u nekim uz ograničenja koja mu oduzimaju svaku praktičnu važnost. Tamo gdje svećenici radi malog broja djece ili drugih razloga daju mladeži vjersku poduku u crkvi, vjeronauk se zabranjuje, a svećenici se pozivaju na odgovornost i kažnjavaju.''" U predstavci su naglasili da su primijetili se nedjeljom "''organiziraju skupni školski izleti, udarnički radovi i javna predavanja s ciljem da se školskoj mladeži onemogući obavljanje vjerskih dužnosti''" i upozorili da je broj vjerskih školskih blagdana sveden na minimum.<ref>Miroslav Akmadža: [http://hrcak.srce.hr/file/62378 Prilog poznavanju djelovanja biskupa Kvirina Klementa Bonefačića u vrijeme komunističke vlasti], Časopis za suvremenu povijest, br. 3/2008., str. 777. </ref>