Wikipedija

Katalonija: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Kubura (razgovor | doprinosi)
155.232 edits
Nema sažetka uređivanja
ažuriranje informacija
Redak 25:
Katalonija ima gotovo 7 milijuna stanovnika. Više od polovice živi u metropolitanskom području [[Barcelona|Barcelone]].
 
Katalonija se u svojem Autonomnom statutu deklarira kao "nacija";. [[Ustav]] [[Španjolska|Španjolske]] joj priznaje i jamči pravo na autonomiju. Predsjednik Katalonije Artur Mas je u prosincu 2013. godine službeno najavio referendum o nezavisnosti zemlje od Španjolske za 9. studeni 2014. godine.<ref>[http://www.economist.com/blogs/charlemagne/2013/12/catalonia "A referendum on independence?"] G.T. za "The Economist", 13.12.2013.</ref>
 
Službeni jezici u Kataloniji su [[katalonski]], [[španjolski]], i [[aranski]].
Redak 41:
Početkom [[5. stoljeće|5. stoljeća]] zauzimaju je [[Vizigoti]], a [[711]]. godine [[Arapi]]. Krajem [[8. stoljeće|8. stoljeća]] Katalonija ulazi u sastav ''Španjolske marke'' [[Karlo Veliki|Karla I. Velikog]] s glavnim gradom Barcelonom.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 202.</ref> Potkraj [[9. stoljeće|9. stoljeća]] barcelonski grofovi stekli su neovisnost. Godine [[1137]]. udajom baštinice aragonskog prijestolja ''Petronile'' za barcelonskog grofa ''Rajmunda Berengara IV.'', Katalonija se sjedinila s [[Aragonija|Aragonijom]] ([[Kruna Aragonije]]).
 
Nakon sjedinjenja Aragonije i Kastilije u jedinstvenu državu [[1479]]., Katalonija je, kao dio Aragonije, zadržala određeni stupanj samostalnosti. Sredinom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] Katalonci su podigli ustanak protiv vladajućih Kastiljaca, a u Ratu za španjolsku baštinu (1701.-1714.) podupirali su [[Habsburg]]ovce.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 202.</ref> Dolaskom [[Burbonci|Burbonaca]] na vlast [[1714]]., Katalonija je izgubila samostalnost. Tijekom [[Napoleon I. Bonaparte|Napoleonova]] pohoda na Španjolsku, u Kataloniji se nalazilo glavno žarište [[Francuska|protufrancuskog]] otpora.
 
Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] razvija se pokret za nacionalnu autonomiju, na osnovi čega Katalonija [[1932]]. stječe djelomičnu autonomiju.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 202.</ref> Godine [[1936]]. proglašena je katalonska samouprava. U vrijeme Španjolskog građanskog rata Katalonija je glavno žarište otpora republikanaca protiv [[Francisco Franco|Francisca Franca]] i intervencionista. Gušenjem otpora [[1939]]. Franco je u potpunosti ukinuo katalonsku samoupravu.
Redak 114:
U Kataloniji postoje četiri razine vlasti, svaka s različitim nadležnostima i stupnjem političke odgovornosti: Opća uprava španjolske države (''Administración General del Estado de España''), Vlada Katalonije ili Generalitet (''Generalitat de Catalunya''), provincijske skupštine (''diputacions provincials''), i općinska vijeća (''ajuntaments municipals'').
 
'''Opća uprava španjolske države''' nadležna je za razna područja, kao što je sigurnost (nacionalna policija i vojska), pravosuđe, poslovi oko luka i zračnih luka, državnih željeznica, te drugi poslovi koji su u isključivoj nadležnosti središnje vade Španjolske. Posljednih godina sve više ovlasti nacionalne policije prelazi na ''Mossos d'Esquadra'', autonomnuautonomna policijupolicija Katalonije, kojapreuzela ćeje zamjeniti2008. potpunogotovo nacionalnusve doovlasti nacionalne 2010. godinepolicije. Opća uprava španjolske države koordinirana je iz sjedišta Izaslanstva središnje vlade. Izaslanik Vlade postavlja se izravno dekretom od strane španjolske Vlade.
 
'''Generalitet Katalonije''' ('''Vlada Katalonije'''), autonomna vlada Katalonije, nadležna je za područja kao što su obrazovanje, socijalni poslovi, promet, određivanje ekonomske i trgovačke politike, itd. Generalitet je također nadležan za izgradnju javnih objekata kao što su bolnice, škole, fakulteti, starački domovi, itd.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Katalonija"