[[Datoteka:Titogardapregled.jpg|mini|250px|Vrhovni zapovjednik JNA [[Josip Broz Tito]] vrši pregled počasne garde]]
[[Datoteka:Hrvatski povijesni muzej 27012012 Domovinski rat 28 JNA.jpg|250px|mini|Uniforma JNA snimljena na izložbi [[Domovinski rat]] u [[Hrvatski povijesni muzej|Hrvatskom povijesnom muzeju]]]]
'''Jugoslavenska narodna armija''' (skraćeno '''JNA'''; [[srpski|srp.]]: ''Jugoslovenska narodna armija'', [[slovenski|slo.]]: ''Jugoslovanska ljudska armada'', [[makedonski|mak.]]; ''Југословенска народна армија'' JNA) ([[22. prosinca]] [[1941.]] – [[20. svibnja]] [[1992.]]) bila je dio jedinstvenih [[Oružane snage SFRJ|oružanih snaga SFRJ]] do njezina raspada. Službeno je ukinuta [[20. svibnja]] [[1992.]] godine.
Partizanske snage pod kontrolom [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]] preimenovane su krajem II. svjetskog rata u Jugoslavensku armiju (JA); da bi 1951. godine nastavila ta vojska postojati kao Jugoslavenska narodna armija (JNA).
JA je branila suverenitet i teritorijalni integritet [[Jugoslavija|Jugoslavije]]; u završnim borbama protiv Nijemaca i njegovih snaga na kraju [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] -– među kojima su bile i oružane snage [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] -– uspostavila je kao dio pobjedničkih [[Saveznici|savezničkih]] snaga vlast nad cjelokupnim teritorijem ranije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], te nad dijelom etničkog hrvatskog i slovenskog teritorija koji je nakon prvog svjetskog rata bio pripao [[Italija|Italiji]]; ti su teritoriji danas dijelovi Hrvatske i [[Slovenija|Slovenije]]. U postupku uspostavljanja kontrole nad teritorijem Jugoslavije počinile su snage JA cijeli niz ratnih zločina protiv civila i zarobljenih neprijateljskih vojnika -– od p[[Pokolj na otoku Daksi|okoljapokolja na otoku Daksi kod Dubrovnika]] u listopadu 1944. do zločina na [[Pokolj u Bleiburgu|Bleiburgu]] i [[Križni put (1945.)|Križnom putu 1945]].
Početkom [[1990.-ih]] godina je JNA -– čiji je zapovjedni kadakadar bio nadproporcionalno popunjen etničkim Srbima -– u cijelosti preuzela ulogu instrumenta agresivne [[Velika Srbija|velikosrpske]] politike i odigrala ključnu ulogu u agresiji na Republiku Hrvatsku u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Razdoblje prikazivanja da je posrijedi doista "jugoslavenska" a ne srpska vojska dovršeno je r[[Raketiranje Banskih dvora|aketiranjemraketiranjem Banskih dvora]] u Zagrebu 7. listopada 1991., kojemu je očiti cilj bio ubijanje novoizabranog hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], tadašnjegtadašnjega hrvatskog predstavnika u predsjedništvu Jugoslavije (i kasnijeg predsjednika RH) [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] i tadašnjeg premijera Jugoslavije (i također Hrvata) [[Ante Marković|Ante Markovića]], koji su u vrijeme napada imali sastanak u Banskim dvorima: dan nakon tog pokušaja ubojstva hrvatskog političkog vodstva, proglasio je Hrvatski sabor osamostaljenje od Jugoslavije, donošenjem [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ]].
