Hans Urs von Balthasar: razlika između inačica

'''Hans Urs von Balthasar''' ([[Luzern]], [[12. kolovoza]] [[1905]] - [[Basel]], [[26. lipnja]] [[1988]].) - [[Švicarci|švicarski]] [[katoličanstvo|katolički]] [[svećenik]], bio je jedan od najistaknutijihnajznačajnijih katoličkih [[teolog]]a [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Otac razornog neomodernizma u katoličkoj crkvi i " otac nove ekumenske apostaze". Bio je pod snažnim utjecajem Adrienne von Speyr.

Dana, [[18. studenog]] [[1928]]. pristupio je kao novak isusovcima. Nakon studija [[filozofija|filozofije]] i [[teologija|teologije]], zaređen je za [[svećenik]]a [[26. srpnja]] [[1936]]. Prevodio je djela [[Sveti Augustin|sv. Augustina]] i [[Origen]]a te modernih, uglavnom [[Francuzi|francuskih]] pisaca kao što je [[Paul Claudel]]. Godine [[1940]]. bio je [[kapelan]] u Baselu. Iste godine upoznao je [[Adrienne von Speyr]] i pratio je njezino pristupanje [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] na [[blagdan]] [[Svi sveti|Svih svetih]] [[1940]]. Ona je imala mnoge mistične [[milost]]i. Adrienne von Speyr bila je učena [[žena]] i prva Švicarka, koja je postala liječnicom [[1934]]. godine. Ona je bila prostestantica koja je nakon nesupješnog samoubojstva prešla na katločku vjeru. Nije bila vjernica, ali je s vremenom izrazila želju za time, a Von Balthasar joj je pomogao u tome. Zajedno s njom osnovao je zajednicu "Johannesgemeinschaft", koja ima za cilj promicanje u [[svijet]]u evanđeoskih zavjeta ([[siromaštvo]], [[čistoća]], [[poslušnost]]). Napustio je isusovce (prestao je biti redovnik, ali je ostao svećenik) [[1950]]., kako bi se bolje posvetio zajednici "Johannesgemeinschaft" i živio je zajedno s Adrienne von Speyr 27 godina u "duhovnom bratstvu".

Nije sudjelovao na [[Drugi vatikanski sabor|Drugom vatikanskom saboru]]. Godine [[1969]]. postao je član [[Papinska međunarodna teološka komisija|Papinske međunarodne teološke komisije]]. Osnovao je vrlo kvalitetnineomodernistički teološki [[časopis]] „[[Communio]]“ [[1972]]., zajedno s bliskim teolozima, uključujući i [[Benedikt XVI.|Josepha Ratzingera]]. Slilčan teološki časopis „[[Concilium]]“ pokrenut je [[1965]]. godine.

Von Balthasar poznat je po svojim teološkim razmišljanjima. Uz [[Karl Rahner|Karla Rahnera]] i [[Bernard Lonergan|Bernarda Lonergana]], Balthasar je nastojao ponuditi intelektualni i vjerodostojan odgovor na zapadni [[modernizam]], koji je pozornost svijeta odvlačio od [[kršćanstvo|kršćanstva]].<ref>Edward T. Oakes, SJ, and David Moss, ed. (2004). The Cambridge Companion to Hans Urs von Balthasar. Cambridge University Press. str. 2, 236, 261–2, 265, 269, 270ff. ISBN 0-521-89147-7.</ref> Dok je Rahner ponudio progresivan, pomirljiv stav o modernosti, a Lonergan razrađenu filozofiju [[povijest]]i koja traži da kritički odgovori modernosti, Balthasar nastojije nastojao da kršćanstvo odgovori na izazove modernoga senzibiliteta.

Von Balthasar ima opsežan opus, koji se sastoji od više od tisuću [[knjiga]] i članaka. Katolički tradicionalisti ga drže jedanim od glavnih osoba u liberlaizaciji i uništavanju katoličke crkve, zajedno s Henri de Lubac, Karl Rahner itd..