Ćiro Truhelka rodio se u Osijeku 1865. godine. Na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je povijest umjetnosti i povijest (a ne arheologiju kako se to često prepisuje kroz literaturu). Još kao student volonterski je surađivao sas Isidorom Kršnjavim u ''[[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerovoj galeriji]]'' u Zagrebu i izradio njezin prvi katalog (1885.). Kasnije je postao kustos (1886.), a zatim i ravnatelj [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu]] (1903.).<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62534 Hrvatska enciklopedija: Truhelka, Ćiro], pristupljeno 16. prosinca 2014.</ref> Od 1926. do 1931. godine bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju.<ref name="HE"/> Bio je predsjednikom ''Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu'' koje je osnovano u [[Ožujak|ožujku]] [[1939.]] godine i u javnosti zastupalo je koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine.<ref>[[Zlatko Hasanbegović]], ''Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja'', Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007, str. 175.:{{citat2|[[Ismet Muftić|Muftić]] je u ožujku 1939., s većim brojem zagrebačkih muslimana, sudjelovao u osnutku ''Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu'' čiji je predsjednik bio povjesničar Ćiro Truhelka. Izabran je i za potpredsjednika društva koje je u javnosti zastupalo je koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine, i to u vrijeme pregovora oko određivanja konačnih granica Banovine Hrvatske.}}</ref>
Uređivao je časopis ''[[Glasnik Zemaljskog muzeja]]''.
