Sunčeva energija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Sunčeva vozila: ispravak wikipoveznica
par poveznica popravljeno
Redak 13:
'''Sunčeva energija''' je zračenje [[svjetlost]]i i topline sa [[Sunce|Sunca]] koju ljudi koriste od drevne povijesti upotrebom raznih neprestano napredujućih tehnologija. Sunčevo [[zračenje|zračenje]] skupa sa sekundarnim sunčevim izvorima kao što su energija vjetra i energija valova, [[hidroenergija]] i [[biomasa]] zajedno čine većinu raspoložive obnovljive energije na Zemlji. Upotrebljava se samo neznatan dio raspoložive sunčeve energije.
 
[[Sunčeva energija]] omogućuje proizvodnju pomoću [[Toplinski stroj|toplinskih strojeva]] ili [[Fotonaponski sustavi|fotonaponski]]. Jednom proizvedena njene primjene ograničava samo ljudska mašta. Dio popisa primjene sunca uključuje grijanje i hlađenje prostora u [[Sunčeva gradnja|sunčevoj gradnji]], [[Pitka voda|pitku vodu]] kroz destilacijudestilacijom i dezinfekcijudezinfekcijom, rasvjetu, sunčevu toplu vodu, toplinu za sunčevo kuhanje, visokotemperaturnu industrijsku vodu.
 
Sunčeve tehnologije široko se karakteriziraju kao ili [[pasivna sunčeva]] ili [[aktivna sunčeva]], ovisno o načinu prikupljanja, pretvaranja i raspoređivanja sunčeve svjetlosti. Aktivne sunčeve tehnike uključuju primjenu fotonaponskih ploča i [[sunčeva toplinska energija|sunčeva toplina]] kolektora (s električnom ili mehaničkom opremom) kako bi se sunčeva svjetlost pretvorila u iskoristive proizvode. Pasivne sunčeve tehnike uključuju orijentaciju zgrada prema suncu, odabir materijala s povoljnim svojstvima [[termalna masa]] ili svjetlosnim svojstvima raspršenja, te oblikovanjem prostora u kojima zrak prirodno kruži [[ventilacija (arhitektura)|prirodno kruženje zraka]].
Redak 21:
[[Datoteka:Breakdown of the incoming solar energy.svg|thumb|Oko polovine dolaznog zračenja sunca dosegne zemlju.]]
 
Zemlja kontinuirano prima 174 PW dolazećeg sunčeva zračenja (insolacije) u gornjoj atmosferi. Kad dođe do atmosfere, 6 % insolacije se reflektira, a 16 % se apsorbira. Prosječni atmosferski uvjeti (oblaci, prašina, čestice zagađenja) nadalje umanjuju sunčevo zračenje za 20 % refleksijom i 3 % apsorpcijom. Ovi atmosferski uvjeti ne samo da umanjuju količinu energije koja dopire do zemljine površine, nego i raspršuju otprilike 20 % dolazne svjetlosti i filtriraju neke dijelove spektra. Nakon prolaska kroz atmosferu, otprilike pola insolacije je u vidljivom dijelu elektromagnetskog spektra, a druga polovina je u infracrvenom dijelu spektra (samo mali dio je [[ultraljubičasto zračenje]]).<ref>
| title=Natural Forcing of the Climate System
| publisher=Intergovernmental Panel on Climate Change
Redak 47:
|-
|Sunčeva
|3,850,.000&nbsp;[[joule#SI multiples|EJ]]<ref>Smil (2006), p. 12</ref><!-- Smil quotes an absorbed solar flux of 122 PW. Multiplying this number by the number of seconds in a year yields 3,850 ZJ. -->
|-
|Vjetar
Redak 59:
|-
|Biomasa
|3,.000&nbsp;EJ<ref>{{cite web
| publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations
| url=http://www.fao.org/docrep/w7241e/w7241e06.htm#TopOfPage
Redak 73:
|-
|Električna energija (2005)
|56.,7&nbsp;EJ<ref>{{cite web
| publisher=[[Energy Information Administration]]
| url=http://www.eia.doe.gov/iea/elec.html
Redak 81:
|}
 
Ukupna sunčeva energija apsorbirana u Zemljinoj atmosferi, oceanima i kopnenim masama je otprilike 3,850,.000&nbsp;[[joule#SI multiples|eksadžula]] (EJ) godišnje.<ref>Smil (2006), p. 12</ref><!-- Smil quotes an absorbed solar flux of 122 PW. Multiplying this number by the number of seconds in a year yields 3,850,000 EJ. --> Godine 2002., ovo je u jednom satu dalo više energije nego čitavo čovječanstvo potroši tijekom jedne godine.<!--416 Quads vs. 410.7--><ref>[http://www.nature.com/nature/journal/v443/n7107/full/443019a.html Solar energy: A new day dawning?] retrieved 7 August 2008</ref><ref>[http://web.mit.edu/mitpep/pdf/DGN_Powering_Planet.pdf Powering the Planet: Chemical challenges in solar energy utilization] retrieved 7 August 2008</ref> Fotosinteza uhvati otprilike 3,000&nbsp;EJ godišnje u biomasu.<ref>{{cite web
| publisher=Food and Agriculture Organization of the United Nations
| url=http://www.fao.org/docrep/w7241e/w7241e06.htm#TopOfPage