'''Marko Kostrenčić''' rodio se u Zagrebu 1884. godine. Pravo je studirao u [[Beč|Beču]] i Zagrebu, a diplomirao je s doktoratom u Zagrebu 1908. godine ''sub auspiciis regis''. [[Karlovo sveučilište u Pragu|Praško Sveučilište]] dodijelilo mu je 1936. godine zvanje počasnog doktora. Bio je prvi [[profesor]] pravne povijesti u Zagrebu od 1912. do 1937. i od 1945. do 1955. Kao sveučilišni profesor predavao je [[Hrvatska pravna povijest|hrvatsku pravnu povijest]] na zagrebačkom [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu]].<ref>[http://www.unizg.hr/rektori/mkostrencic.htm Unizg.hr - Sveučilište u Zagrebu: Rektori Sveučilišta u Zagrebu], pristupljeno 22. listopada 2015.</ref>. Obnašao je dužnost [[Dekan (titula)|dekana]] Pravnog fakulteta (1917. – 1918.) i [[rektor]]a [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] (1949. – 1950.). Bio je redoviti član [[HAZU|JAZU]] od 1921. godine.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=40719 Proleksis enciklopedija: Kostrenčić, Marko], preuzeto 21. siječnja 2012.</ref> Sljedbenik jugoslavenskog integralizma i monarhije, obnašao je dužnost ministra socijalne politike (1931. – 1932.) te bio [[ban]] [[Savska banovina|Savske banovine]] (1934. – 1936.). Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] od 1941. do 1942. bio je interniran u [[Logor Stara Gradiška|logoru Stara Gradiška]]. Urednik Enciklopedije Jugoslavije i drugih leksikografskih publikacija. Značajni su njegovi radovi koji se odnose na izvore hrvatskog [[Pravo|prava]] u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]].
