Wikipedija

Užička republika: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklanjanje izmjene 4390573 suradnika Obilic (razgovor) izvor?
Nema sažetka uređivanja
Redak 42:
|fusnote= <sup><small>1</small></sup> - Kao neslužbena himna su se koristile razne partizanske pjesme i ''[[s:sr:Hej, Sloveni|Hej, Sloveni]]''<br><sup><small>2</small></sup> - Predsjednik [[Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju|Glavnoga narodnooslobodilačkog odbora za Srbiju]].<br><sup><small>3</small></sup> - Sekretar (hrv. tajnik) Glavnoga narodnooslobodilačkog odbora za Srbiju.
}}
'''Užička republika''' je naziv za veliki slobodni teritorij, nastao [[1941|za vrijeme]] [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 1941. godine u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] u nakon ustanka [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]] i [[Četnici|četnika]], nakon [[Raspad Kraljevine Jugoslavije|raspada Kraljevine Jugoslavije]] i posljedične uspostave marionetske [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]] u rujnu 1941. godine. Vlast partizana predvođenih [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističkom partijom Jugoslavije]] trajala je od 24. rujna do 29. studenog 1941. godine: početkom studenog došlo je do sukoba između (prokomunističkih) partizana i (monarhističkih) četnika u kojima su partizani na stanovito vrijeme nadvladali
'''Užička republika''' je naziv za veliki [[partizani|partizanski]] slobodni teritorij, nastao [[1941]]., nakon što su [[nacisti]] okupirali [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]]. O njoj je snimljen i [[Užička republika (1974)|istoimeni film]].
 
O Užičkoj republici je 1974. godine snimljen i [[Užička republika (1974)|istoimeni film]].
To je bila država [[socijalizam|socijalističkoga]] usmjerenja u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i, djelomično, istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] pod vlašću [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]], stvorena tijekom [[1941]]. godine za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U biti, jedina veza Užičke republike s državnošću bila je organizirana vlast na privremeno oslobođenom području. Užička republika nije imala stalne granice, već su se one mijenjale gotovo svakodnevno sa svakim pokretom partizana na jednoj i okupatora na drugoj strani, a otprilike su zauzimale područje od rijeka [[Drina|Drine]] na zapadu [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od rijeke [[Skrapež]]a na sjeveru do [[Uvac|Uvca]] na jugu. Država je trajala samo 67 dana, od [[24. rujna]] do [[29. studenoga]] 1941., a potom je pala u ruke njemačkog [[Wehrmacht]]a i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnika]], dok su se partizani povukli prema [[Sandžak]]u.▼
 
=== Vlast i snage na oslobođenom teritoriju ===
Prilikom povlačenja preko [[Zlatibor]]a, u studenom i prosincu [[1941]]. godine, pratile su ih njemačke jedinice, koje su tada strijeljale osam boraca Druge čačanske partizanske čete, pet boraca Šeste ibarske partizanske čete, osamnaest boraca Tamnavskog partizanskog bataljuna, kao i 41 civilnu osobu sa Zlatibora. U partizanskoj bolnici koja se nalazila na Zlatiboru Nijemci su strijeljali sedamnaest ranjenika, boraca Užičkog odreda, šest civila iz užičkog kraja, četrnaest ranjenika iz Čačanskog odreda, jednog civila iz čačanskog kraja, jednog ranjenika iz Posavskog odreda, tri ranjenika iz Valjevskog odreda, po jednog ranjenika iz Kopaoničkog i Mačvanskog odreda, dva ranjenika iz Šumadijskog odreda, dva iz Kosmajskog odreda, jednog iz Kragujevačkog odreda i četvoricu drugih boraca ranjenika.
Naziv "Užička republika" je bio kolokvijalne prirode, te ga ni sami komunisti nisu koristili u nikakvim dokumentima: u tadašnjoj Srbiji nije vjernost monarhiji [[Karađorđevići|Karađorđevića]] još bila ozbiljno dovedena u pitanje.
 
Njemačke snage - koje su u Srbiji bile svedene na mali broj zbog potreba izvođenja [[Operacija Barbarossa|napada na Sovjetski Savez]] - su napustile Užice bez većih borbi, ostavivši iza sebe netaknutu tvornicu oružja.
 
U gradiću Užicu je smješten Centralni komitet [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]], te [[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovni štab NOVJ]] - obje ustanove pod vodstvom [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]; izlazio je također i komunistički list "Borba". 17. studenog 1941. godine uspostavljen je Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju - tijelo koje je trebalo povezivati mrežu ''Narodnooslobodilačkih odbora'' koje su partizani uspostavljali po mjestima koje su kontrolirali, kao tijela civilne vlasti.
 
Kontrolu nad teritorijem oko Užica partizani su ostvarivali u napetoj suradnji s [[Četnici|četnicima]], čiji je glavni štab kojemu je na čelu bio [[Dragoljub (Draža) Mihailović|Draža Mihailović]] nalazio u 25 kilometara udaljenom gradiću [[Požega (Srbija)|Požega]].
 
=== Sukob s četnicima početkom studenog 1941. ===
U tvornici oružja u Užicu proizvedeno je 21.000 pušaka, 2,7 milijuna metaka i 30.000 ručnih bombi koje su podijeljene ustanicima pod kontrolom partizana (njih je bilo oko 25.000, dijelom u seoskim stražama koje često i nisu znale jesu li odane Titu ili Mihajloviću, a nešto u partizanskim postrojbama koje su doista bile spremne za borbu), osim oko 1.200 pušaka i nešto municije koje su dostavljene četnicima (prema sporazumu J. B. Tita i Draže Mihajlovića sklopljenom u selu Brajićima 27. listopada 1941.).
 
▲To je bila država [[socijalizam|socijalističkoga]] usmjerenja u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i, djelomično, istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] pod vlašću [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]], stvorena tijekom [[1941]]. godine za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U biti, jedina veza Užičke republike s državnošću bila je organizirana vlast na privremeno oslobođenom području. Užička republika nije imala stalne granice, već su se one mijenjale gotovo svakodnevno sa svakim pokretom partizana i četnika na jednoj i okupatora na drugoj strani, a otprilike su zauzimale područje od rijeka [[Drina|Drine]] na zapadu [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od rijeke [[Skrapež]]a na sjeveru do [[Uvac|Uvca]] na jugu. Država je trajala samo 67 dana, od [[24. rujna]] do [[29. studenoga]] 1941., a potom je pala u ruke njemačkog [[Wehrmacht]]a i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnika]], dok su se partizani povukli prema [[Sandžak]]u.
 
2. i 3. studenog 1941. godine četnici su napali Užice u pokušaju da preuzmu kontrolu nad tim gradom: u tome nisu uspjeli, a u partizanskom protunapadu je 3. studenog 1941. godine četnicima oduzeta Požega. Međutim je u borbama kod [[Kosjerić|Kosjerića]] 7. i 8. studenog odred od oko 1.500 četnika pod zapovjedništvom kapetana Dragoslava Račića nanio ozbiljan poraz partizanima; barem 120 partizana se pritom predalo četnicima, koji su ih u grupi od ukupno 365 zarobljenih partizana predali [[Wehrmacht|Wehrmachtu]] 13. studenog 1941. godine u selu Slovac kod [[Lajkovac|Lajkovca]]; iz te grupe, 263 su Nijeci strijeljali u [[Valjevo|Valjevu]] 27. studenog 1941. Nakon toga su četnici po selima legalizirani kao pomoćne trupe koje su narednih godina primali plaće putem žandarmerije Nedićeve Srbije, a osobe koje bi uhitili zbog suradnje s komunistima su nerijetko predavali Nijemcima (koji su ih opet, uglavnom strijeljali) - ako ih sami četnici ne bi na svoju ruku pogubili.
 
=== "Prva neprijateljska ofenziva" krajem studenog 1941.: gubitak Užica ===
Nakon 67 dana vlasti NOVJ u Užicu (od [[24. rujna]] do [[29. studenoga]] 1941.), snage njemačkog [[Wehrmacht]]a - koji je radi slamanja ustanka u Srbiji angažirao oko 80.000 vojnika - i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnika]] su partizane u ofenzivi na Užice potisnuli na jug prema [[Sandžak]]u. Ondje su 2. prosinca 1941. godine partizani zauzeli gradić [[Nova Varoš|Novu Varoš]] i uspostavili manji slobodni teritorij na [[Zlatibor|Zlatiboru]].
 
=== Slom partizana na Zlatiboru u veljači 1942. ===
Krajem prosinca i tijekom siječnja pokušali su se partizani vratiti u Srbiju iz koje su Nijemci opet povukli većinu svojih snaga. U tome su ih spriječile snage četnika i Nedićeve vojske. Pravilno ocijenivši slabost partizana, snage nedićevaca, četnika i muslimana iz Sandžaka su u razdoblju 5. - 9. veljače 1941. godine čak i bez potpore Nijemaca i Talijana izvršile koncentrični napad na snage NOVJ, koje su razbijene i tek stanovitim dijelom organizirano prešle u Bosnu. Manji dio partizana iz tih postrojbi uključen je u sastav Prve proleterske brigade i Druge proleterske brigade NOVJ; ostali su se demoralizirani vratili kućama. U Srbiji se partizanski pokret počinje obnavljati tek 1943. godine.
 
Krajem prosinca i tijekom siječnja pokušali su se partizani vratiti u Srbiju iz koje su Nijemci opet povukli većinu svojih snaga. U tome su ih spriječile snage četnika i Nedićeve vojske. Pravilno ocijenivši slabost partizana, snage nedićevaca, četnika i muslimana iz Sandžaka su u razdoblju 5. - 9. veljače 1941. godine čak i bez potpore Nijemaca i Talijana izvršile koncentrični napad na snage NOVJ, koje su razbijene i tek stanovitim dijelom organizirano prešle u [[Bosna|Bosnu]]. Manji dio partizana iz tih postrojbi uključen je u sastav [[Prva proleterska brigada NOVJ-a|Prve proleterske brigade]] i Druge proleterske brigade NOVJ; ostali su se demoralizirani vratili kućama. U Srbiji se partizanski pokret počinje obnavljati tek 1943. godine.
 
== Vidi još ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Užička_republika"