Ivan Paštrić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
== Životopis ==
Rodio se je 1636. godine. Rodom je iz [[Poljica]]. U rodnom Splitu završio škole. Školovanje je nastavio u Mletcima i Rimu. U Rimu je doktorirao filozofiju i teologiju. U Rimu mu je predavao poznati [[Guiglio Bartolocci]].<ref name="Golub">(fra.) Ivan Golub: [http://hrcak.srce.hr/85782 Ivan Paštrić, theologien croate (1636—1708)], [[Crkva u svijetu]], sv.23 br.3 rujan 1988.</ref> Ondje u Rimu proveo je cijeli ostatak svog života. Dobro je poznavao brojne strane jezike: [[latinski]], [[grčki]], [[hebrejski]] i [[sirijski]]. Bio je [[lektor]] biblijskih jezika. Vodio je tiskaru. U [[Urbanianum]]u je predavao više od trideset godina. 1671. je godine osnovao [[Akademija koncila|Akademiju koncila]], ustanovom koja se bavila proučavanjem bogoslovne misli. Osnovao ju je zajedno s rimskim uglednicima i intelektualcima ([[Jean Ciampini]], [[Jean-Marie Albani]] - poslije papa [[Klement XI.]] i dr.).<ref name="Golub"/> Priredio je novo izdanje [[glagoljaštvo|glagoljskoga]] [[Brevijar]]a (tiskan je 1688.) i [[Misal]]a. Pisao je o [[barokna glazba|glazbi]].
Od 1691. član je slavne rimske akademije [[Arcadia|Arcadije]].<ref name="Golub"/>
Nije zaboravio rodni kraj. Kad je 1700. godine nadbiskup [[Stjepan I. Cosmi]] osnovao [[Nadbiskupsko sjemenište u Splitu|sjemenište]] u Splitu, Paštrić je pomogao tu ustanovu tako što joj je darovao mnoštvo vrijednih knjiga (kao umirovljeni profesor Urbanianuma<ref>[http://www.nadbiskupija-split.com/index.php?option=com_k2&view=item&id=435:povijest&Itemid=65 Službene stranice Splitsko-makarske nadbiskupije]</ref>) Donacija je prema njegovoj želji bila namijenjena i sjemeništu i gradu Splitu. Jezgru knjižnice 1706. godine činilo je čak 568 knjiga iz njegove donacije, zbog čega je s razlogom nosila naziv "Paštrićeve knjižnice". Knjižnicu su obogaćivale i druge donacije, a osnivačevo je ime uvijek ostalo. Broj naslova porastao je 1757. na 927 svezaka, a krajem školske godine 1934./35. došla je do 31.000 svezaka. Zbirka se danas uvećala za još dvije trećine. Od izvornih Paštrićevih knjiga sačuvala se samo četvrtina, odnosno oko 150-200 svezaka. Danas je ova iznimnko vrijedna zbirka, [[Bibliotheca Pastritia]], proglašena pokretnim [[spomenik kulture|spomenikom kulture]].
[[1703.]] je zabilježen kao član splitske [[Ilirska akademija u Splitu|Hrvatske (Ilirske) akademije]].<ref>Danica Božić-Bužančić: [http://hrcak.srce.hr/file/141457 Ivan Petar Marchi-Markić: Njegovo djelovanje i njegova oporuka], Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru. sv. 41/1999., str. 182-183</ref>
Hrvatski katolički svećenik, teolog, povjesničar kulture, sveučilišni profesor, povjesnik, pjesnik i književni prevoditelj, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti [[Ivan Golub]] o Ivanu Paštriću napisao je knjigu ''Ivan Paštrić - Ioannes Pastritius Polihistor i teolog (1636.-1708.)''.<ref>Ivan Golub: Ivan Paštrić - Ioannes Pastritius Polihistor i teolog (1636.-1708.), Kršćanska sadašnjost, Biblioteka: Analecta croatica christiana, Zagreb, 1988., ISBN: 978-953-151-519-0</ref>
| |||