Mikronezija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
YiFeiBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q3359409 na Wikidati
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
:''Ovaj se članak odnosi na veću regiju. Za nezavisnu državu vidite [[Federalne Države Mikronezije]].''
{{sintaksa}}
 
[[Datoteka:Micronesia map hr.svg|mini|desno|450px|Položaj Mikronezije]]
Line 5 ⟶ 6:
'''Mikronezija''' ([[grčki jezik|grč]]. ''μικρος'' malen, ''νησος'' otok), naziv za otočne skupine u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu [[Tihi ocean|Tihog oceana]] ([[Karolini]], [[Marijani]], otoci [[Marshallovi otoci|Marshall]] i [[Gilbert]]) i izolirane otoke [[Nauru]] i [[Banaba]]. Mikronezija je na zapadu omeđena [[Filipini]]ma, [[Indonezija|Indonezijom]] na jugozapadu, [[Papua Nova Gvineja|Papuom Novom Gvinejom]] i [[Melanezija|Melanezijom]] na jugu, te [[Polinezija|Polinezijom]] na jugoistoku i istoku.
 
== GeografijaZemljopis i povijest ==
 
Mikronezija se sastoji od ukupno 1458 [[otok]]a površine 3420 km², većinom [[vulkan]]skog i [[koralj]]nog ([[atol]]i) podrijetla. Ti otočići raspršeni su preko čitavog zapadnog i sjeverozapadnog dijela Tihog oceana. Klima je tropska s čestim [[tajfun]]ima. Na vulkanskim otocima nalaze se tropske šume. Uzgajaju se [[kokos]]ove palme, tropsko i suptropsko voće i [[šećerna trska]]. Razvijen je [[ribolov]]. Na otocima [[Nauru]] i [[Banaba]] nalaze se ležišta [[fosfat]]a, a na [[Karolini|Karolinskim otocima]] [[boksit]]a. Na području Mikronezije većinom žive [[Mikronezijci]], a ima i [[Filipinci|Filipinaca]], [[Indijci|Indijaca]] i [[Kinezi|Kineza]].
Line 16 ⟶ 17:
 
Karolinska otočja, arhipelag u zapadnom Tihom oceanu, sastoji se od 963 otoka, atola i otočića te pokriva 1,165 km<sup>2</sup>. Bivši dio kolonije pacifičkih otoka pod upravom Sjedinjenih američkih država, Karolinska otočja su politički podijeljena na Savezne države Mikronezije i Republiku Palau. Savezne države Mikronezije se sastoje od četiri države: Chuuk (prijašnji Truk), Kosrae, Pohnpei (bivši Ponape), i Yap. Poljoprivreda i ribarstvo su glavne ekonomske aktivnosti na Karolinskom otočju. Proizvodi uključuju banane, manioke, kokosove orahe, slatke krumpire, tunjevinu i drugu ribu kao i ručni rad.
Ruševine na pojedinim Karolinskim otocima upućuju na radu nastambu i mogući kontakt s kineskom civilizacijom. Španjolski moreplovci su posjećivali otoke na početku 16. stoljeća ali ih nisu kolonizirali pred kraj 19. stoljeća. Njemačka je kupila otoke od Španjolske 1899. godine. Tijekom Prvog Svjetskog rata, Japan u alijansi s Udruženim silama je okupirao otočje. 1920. g. Japan je primio nalog od Lige naroda da upravlja otocima. Tijekom 2.drugog Svjetskogsvjetskog rata (1939. - 1945.) nekineke od otoka (osobito [[Chuuk]]) su bili jako bombardiranisu odbombardirale stranesnage SAD snaga. 1947. g. otoci su stavljeni pod starateljstvoskrbništvo Ujedinjenih naroda i pod upravom SAD-a. 1979. g. svi su Karolinski otoci osim Palauotočja otokaPalaua ujedinjeni kakoradi bistvaranja formiraliSavezne SaveznuDržave državu MikronezijuMikronezije. 1986. g. ugovor o Slobodnom udruživanju između Savezne državeDržave Mikronezije i Sjedinjenih američkihAmeričkih državaDržava je stupio na snagu. Pod ovim ugovorom, Savezne državeDržave Mikronezije postaju potpuno samoupravne, ali je SAD ostao odgovoran za obranu otoka. 1994. godine otočje Palau otocipostalo su postalije neovisna zemlja kao i u slobodnoj zajednici ssa Ujedinjenim državamaSAD.
Guam, otok u Sjevernom Tihom oceanu, neujedinjeno područje s SAD-om, najveći Ii najjužniji od Marijanskih otoka. Dug je 48 km i najviše oko 13 km širok; ukupno područje je 549 km<sup>2</sup>. Glavni grad Guama je Hagåtña.
 
 
 
Naziv "Mikronezija" prvi je upotrijebio [[Jules Dumont d'Urville]] 1831. godine kako bi razlučio regiju od ostatka [[Oceanija|Oceanije]]. Prije nastanka ovoga naziva u uporabi je bio termin "Polinezija" kojim su se općenito označavali tihooceanski otoci.