|
[[datoteka:We-map.png|200px|desno|Zapadna Obala]]
'''Zapadna Obalaobala''' ([[arapski]]: الضفة الغربية ad-Diffa al-Gharbiyya, [[Hebrejski jezik|hebrejski]]: '''יו״ש''' ili '''הגדה המערבית''', [[engleski]]: West Bank) je naziv za teritorij s desne strane rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]], na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]], koji je danas pod vojnim nadzorom [[Izrael|Izraela]] i uz [[Pojas Gaze]] dio je [[Palestinska Samouprava|Palestinske Samouprava]] (u političko-administrativnim poslovima). Prema mišljenju [[UN]]-a i većine država u svijetu, ''Zapadna obala'' je pod nominalnim nadzorom [[Izrael]]a, iako ju sami Izraelci, pa i mnoge druge skupine u svijetu nazivaju ''spornim područjem''.
teritorij s desne strane rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]], na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]], koji je danas pod vojnim nadzorom [[Izrael|Izraela]] i uz [[Pojas Gaze]] dio je [[Palestinska Samouprava|Palestinske Samouprava]] (u političko-administrativnim poslovima). Prema mišljenju [[UN]]-a i većine država u svijetu, ''Zapadna Obala'' je pod nominalnim nadzorom [[Izrael]]a, iako ju sami Izraelci, pa i mnoge druge skupine u svijetu nazivaju ''spornim područjem''.
== Povijest ==
Zapadna Obalaobala nije postojala kao posebni entitet, ona je predstavljala je integralan dio [[Palestina|Palestine]] za vrijeme [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] uprave, ustanovljene nakon raspada [[Otomansko carstvo|Osmanskog Carstva]]. Za vrijeme [[Arapsko-izraelski rat 1948.|prvog arapsko-izraelskog rata]] godine.
[[1948.]], ovaj teritorij zaposjele su snage [[Jordan|Kraljevine Jordan]], i držale ga pod svojom kontrolom do rata [[1967.]] godine.
[[Izrael]] je okupirao ovaj teritorij [[1967.]] god. za vrijeme [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]], ali za razliku od [[Istočni Jeruzalem|Istočnog Jeruzalema]], nije ga nikad formalno anektirao.
== Značajke i ime==
U [[Izrael|Izraelu]] se Zapadna Obalaobala tretira kao teritorij od dva dijela, te se koriste [[Hebrejski jezik|hebrejski]] nazivi ''Yehuda'' ([[Judeja]]) i ''Shomron'' ([[Samarija]]), tako taj teritorij imenuju i zemlje sklone Izraelu, [[Judeja]] i [[Samarija]]. U nekim starijim izvorima (i nekim jezicima) za Zapadnu Obalu koristi se izraz ''Cisjordanija''.
Uz pitanje Zapadne Obale je vezan je i status [[Istočni Jeruzalem|Istočnog Jeruzalema]], iako ga [[Izrael]], s obzirom na aneksiju, više ne drži dijelom Zapadne Obale. Tu aneksiju nisu priznali niti [[UN]], a ni jedne druga država u svijetu. Ipak, to se delikatno pitanje tretira ga odvojeno od ostale Zapadne Obale, uključujući i [[Sporazum iz Osla|Sporazume iz Osla]].
Zapadna Obalaobala ima 5 878 km² i vrlo je gusto naseljena, s oko 400 stanovnika na km².
Teritorij Zapadne Obale graniči s [[Izrael|Izraelom]] na zapadu, sjeveru i jugu, a s Kraljevinom [[Jordan]] na istoku.
| 