|
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|površina =51,73 <ref>http://www.opcina-starigrad.hr/HTML/PPUO_Starigrad_Obvezni%20prilozi.pdf</ref>
|nadvisina =
|z. širina = 44.34969329266491
|z. dužina = 15.316525893649803
|brojstan2011= 267
|gustoća2011 =5,16
|domaćinstva2011=
|pošta = 23245 Tribanj
|slika_opis =
}}
'''Tribanj''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Starigrad]], [[Zadarska županija]].
== Povijest<ref>M. DUBOLNIĆ, Prapovijesna nalazišta na području Starigrada Paklenice,
Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 48/2006., str. 1–14. </ref> ==
==== Prapovijest ====
<blockquote>Prostor Tribnja je naseljen još od prapovijesti. Kao dokaz tomu služe speleoška nalazišta: Reljina pećina, Obljak i Vodena pećina. Ovi spiljski lokaliteti imaju sekundarni karakter u naseljavanju Liburna jer su najčešća i najtipičnija naselja koja se nastavljaju iz brončanog u željezno doba na cijelom području Liburna bila na gradinama. Gradine koje su podignute na području Tribnja su gradina kod Lisarice i gradina sv. Trojica. </blockquote><blockquote>'''Gradina Lisarica'''</blockquote><blockquote>Gradina kod Lisarice nalazi se na maloj kosi (30 m nadmorske visine) sa zapadne strane uvale zaseoka Lisarice, koja se postupno spušta prema obližnjoj Sv. Mariji Magdaleni. Na vrhu glavice nalaze se ostatci prapovijesnog suhozidnog bedema i ulomci keramike koji dokazuju da je ovdje jednom egzistiralo manje prapovijesno naselje. Ulaz u gradinu nalazio se na zapadnoj strani glavice gdje su sačuvani ostatci suhozidnog bedema. Stanovnici ovog naselja bavili su se stočarstvom (koristeći više planinske predjele) i djelomično zemljoradnjom. Uzvišeni položaj omogućavao im je kontrolu prometa Velebitskim kanalom, trgovinu s otocima te bavljenje ribolovom kao nadopunom prehrani. Ovaj lokalitet je udaljen oko 15 kilometara od Starigrada i najvjerojatnije je krajem željeznog i početkom antičkog doba bio krajnji lokalitet teritorija antičkog ''Argyruntuma''. Prostor sjeverozapadno od zaseoka Mandaline najvjerojatnije je pripadao teritoriju Vegija (Karlobag).</blockquote><blockquote>'''Gradina Sv. Trojica'''</blockquote><blockquote>Lokalitet Sv. Trojica nalazi se 6 km zapadno od Starigrada na sredini puta između naselja Milovac i Tribanj Šibuljina. Prapovijesna gradina na 330 m nadmorske visine nadvisuje čitav položaj koji je dobio ime prema crkvici Sv. Trojice smještenoj na južnimo broncima tik iznad današnje Jadranske magistrale prema moru. Prapovijesno naselje gradine sv. Trojica smjestilo se na vrhu i na obroncima brijega zvanog Gradina, čiji dominantni položaj sa zapada štiti jaruga Tribanjske drage, a sa sjevera, istoka i juga bedemi kojima je naselje bilo utvrđeno. Naseobinski dio naselja bio podijeljen na dva dijela, tj. cijelo je prapovijesno naselje funkcioniralo na četiri platoa međusobno odvojena bedemima. Posljednja terasa naselja završava suhozidnim bedemom na jugozapadu ispod kojeg se nižu zapuštene suhozidne ograde nekadašnjih vrtova i ostatci kuća. Cijeli kompleks koji su činila četiri utvrđena platoa spada među najveća prapovijesna naselja na podvelebitskom prostoru. Sama veličina naselja, ostatci utvrda i obrambenih kula te ulomaka materijalne kulture, kojih ima na cijelom lokalitetu, govore nam da je ovo naselje bilo centar cijelog okolnog područja kojem su najvjerojatnije gravitirale sve ostale gradine u bližoj okolici. Stanovništvo se pretežno bavilo sezonskim stočarstvom, a svoje proizvode su razmjenjivali kopnenom trgovinom s prostorom današnje Like (preko planinskih prijevoja do kojih je vodila mreža razgranatih putova) i pomorskom trgovinom s ostalim područjima Jadrana. Pomorskoj trgovini osobito su pogodovale obližnje uvale (uvala Kusača, uvala Šilježetarica) koje su mogle pružati zaklon brodovima. Zemljoradnju su omogućavala kraška polja Veliko i Malo Rujno te zaravan Zavrate do kojih je od Gradine vodio pogodan put. Lokalitet je smješten na vrlo dobrom strateškom položaju koji je omogućavao kontrolu plovidbe Velebitskim kanalom, a vizualno je komunicirao s gradinskim naseljima sa suprotne, južne strane kanala. Prema materijalnim dokazima gradina Sv. Trojica imala je sve predispozicije za nastanak središta jedne autohtone teritorijalne općine (''civitas'') tijekom željeznog doba, pa je pretpostavka o dislokaciji prapovijesnog ''Argyruntuma'' na ovaj položaj moguća. </blockquote>
== Stanovništvo ==
Prema popisu iz 2011. u TribnjuTribnjana je bilo 267 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_4162.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref>
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]]
|-
| 621 || 746 || 852 || 1.002 || 1.160 || 1.257 || 1.400 || 1.124 || 755 || 707 || 683 || 627 || 513 || 481 || 338 || 267
|-
|}
<small>'''Napomena''': ''Od 1948. do 1981. Tribanj se na popisima iskazivao pod imenom '''Tribanj-Krušćica'''.''</small>
=== Popis 1991. ===
Prema [[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Zadar|popisu stanovništva iz 1991. godine]], naseljeno mjesto Tribanj je imalo 481 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
{{bar box
|float=center
|title=Popis 1991.
|titlebar=#AAF
|width=300px
|bars=
{{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|333|69.23}}
{{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|123|25.57}}
{{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|12|2.49}}
{{bar percent|[[Rusini]]|#00416A|1|0.20}}
{{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|4|0.83}}
{{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|4|0.83}}
{{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|4|0.83}}
|caption='''ukupno''': 481
}}
== Poznate osobe ==
==Izvori==
{{izvori}}
== Literatura ==
* {{srp oznaka}} [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Jakov Gelo, ''Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima'', Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;
{{mrva-naselje hr}}
| 