Imenice: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 178.222.12.170 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 93.180.100.108 |
dopuna |
||
Redak 15:
Osim tih svojstava, svaka imenica pripada u jednu ''deklinacijsku skupinu''. Deklinacijska skupina određuje način (uzorak) promjene imenice po broju i padežu. Deklinacijske skupine u vezi su s rodom imenice.
=== Rod i deklinacijske skupine ===
Line 55 ⟶ 53:
U množini, dvojini i rodu imenica postoje izuzetci za neke riječi.
=== Padež ===
Line 67 ⟶ 63:
Nominativ jednine (ako postoji) uzima se kao "referentni oblik" imenice te se u tom obliku riječi nalaze u rječnicima i sl.
=== Pregled deklinacijskih skupina ===
Slijedi pregled deklinacijskih skupina. U literaturi se često glavna skupina muškog roda i skupina srednjeg uzimaju zajedno.
==== Glavna skupina muškog roda ====
Line 163 ⟶ 155:
|-
|}
==== Skupina srednjeg roda ====
Line 223 ⟶ 213:
| ''kći'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćer'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćeri'' || ''kćerima'' || ''kćeri''
|}
== Tvorba imenica ==
Imenice se tvore na mnogo načina:
* sufiksalnom tvorbom (''mrijestiti se - mrijestilište'')
* prefiksalnom tvorbom (''rad - nerad'')
* prefiksalno-sufiksalna tvorba (''nadlaktica'')
=== Radne imenice ===
Radne (glagolske) su imenice one kojima se izriče vršenje glagolske radnje, uključujući stanje i zbivanje. Tvore se od svršenih i nesvršenih glagola sufiksima: ''-nje, -enje, -će, -0, -a, -ba, -idba, -ancija, -anija, -ava, -aj, -(a)k, -ež, -nja, -njava''.<ref>"Hrvatska gramatika", 1995., str. 322</ref>
Primjeri tvorbe:
;-0
''ispisati - ispis'',
''izlaziti - izlaz'',
''izvoziti - izvoz'',
''upisati - upis''<ref>"Hrvatska gramatika", 1995., str. 323</ref>
;-(a)j
''jecati - jecaj'',
''opaziti - opažaj''<ref name="HG324">"Hrvatska gramatika", 1995., str. 324</ref>
;-(a)k
''boraviti - boravak'',
''ispraviti - ispravak'',
''istisnuti - istisak'',
''napredovati - napredak'',
''otpasti - otpadak'',
''početi - početak'',
''popraviti - popravak'',
''praskati - prasak'',
''smicati - smičak'',
''snimati - snimak'',
''zadati - zadatak'',
''zaglaviti - zaglavak''<ref name="HG324" />
== U drugim jezicima ==
Imenice postoje u svim jezicima, ali se njihova svojstva (npr. promjenjivost) bitno razlikuju od jezika do jezika.
== Literatura ==
* Eugenija Barić, [[Mijo Lončarić]], Dragica Malić, Slavko Pavešić, [[Mirko Peti]], Vesna Zečević, Marija Znika, "Hrvatska gramatika", Školska knjiga, Zagreb, 1995.
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Riječ}}
| |||