Ljudski rad: razlika između inačica

 

=== Od industrijske do oktobarske revolucije===

 

Razvojem tehničkih sredstava i smanjenjem potrebe da sve obavljaju ljudi, posebno nakon [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]], rad je postajao sve manje stvar prisile, a sve više stvar (prividno) slobodnog izbora, odnosno ugovora između poslodavca (koji nudi rad) i radnika (izvršitelja) koji će to obaviti za neku naknadu, dakle predmet [[trgovačko pravo|trgovačkog prava]]. Otada rad dobija i sve više pravnih akata i normi i razvija se kao posebna grana prava - [[radno pravo]], koje regulira načine kako će se obavljati i tko je za što odgovoran u procesu rada. Istovremeno rad postaje sve više privilegija, dakle nagrada, a ne kao dotad kazna. Prve zakonske akte o radu (''Factory Act'') izglasala je [[Britanija]] od [[1802.]] do [[1895.]]. Oni u pravnom smislu i nisu bili zakoni o radu u današnjem smislu, već podzakonski akti za neke grane industrije (njima se u početku ograničavao rad djece na 10, odnosno 12 sati, a kasnije i rudara na 12 sati, uz kasnije mjere na ograničavanje radnog tjedna na 60 sati). [[Otto von Bismarck|Bismarckova]] [[Njemačko Carstvo|Njemačka]] donijela prve zakonske akte [[1878.]] putem kojih su za državne službenike uvedena i neka prava koja su bila zametak kasnijeg [[Socijalno osiguranje|socijalnog osiguranja]]. To je učinjeno i stoga da ograniči utjecaj [[Socijalizam|socijalističkih]] ideja [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratske partije Njemačke]]. Od početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]] počeli su se osnivati i prvi [[sindikat]]i, koji su zahtijevali uvođenje reda i zakona u proces rada, kako bi štitili prava radnika.