Računarstvo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m rev. na 13. svibnja 2015.
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Preusmjerava|Računalstvo}}
'''RačunarstvoRačunalstvo''' ('''računarskaračunalska znanost ili znanost o računalima''') se bavi proučavanjem teoretskih osnova [[informacija|informacije]] i [[računanje|računanja]], te njihovim implementacijama i primjenama u [[računalni sustav|računalnim sustavima]].<ref>"''RačunarstvoRačunalstvo je proučavanje informacije''" [http://www.njit.edu/v2/archivecatalog/undergraduate/91/19-und.html Department of Computer and Information Science], Guttenberg Information Technologies</ref><ref>"''RačunarstvoRačunalstvo je proučavanje računanja.''" [http://www.csbsju.edu/computerscience/curriculum Computer Science Department, College of Saint Benedict], Saint John's University</ref><ref>"''Računalstvo je proučavanje svih aspekata računalnih sustava, od teoretskih osnova pa do krajnje praktičnih aspekata upravljanja velikim računalnim sustavima''" [http://study.massey.ac.nz/major.asp?major_code=2010&prog_code=93068 Massey University]</ref> RačunarstvoRačunalstvo ima mnoga [[raznolikost računarstvaračunalstva|potpolja]]; neki naglašavaju računanje i specifične rezultate (kao što je [[računalna grafika]]), dok drugi naglašavaju svojstva [[računski problem|računskih problema]], (kao što je [[računska teorija složenosti]]). Treći se sredotoče na izazove u ostvarenju računanja. Na primjer, [[teorija programskih jezika]] proučava pristupe u opisu računanja, dok [[računalno programiranje]] primjenjuje specifične [[programski jezik|programske jezike]] za rješavanje specifičnih računskih problema sa rješenjima. Daljnje potpolje, [[interakcija čovjeka i računala]], se fokusira na izazove u činjenju računala i računanja korisnima, koristivima i univerzalno pristupačnima svim [[javno dobro|ljudima]].
 
== Povijest ==
Redak 8:
<ref>{{citiranje www | url=http://www.pattonhq.com/ibm.html | naslov=IBM Punch Cards in the U.S. Army | preuzeto=24. rujna 2006.}}</ref>. Međutim, svi ovi strojevi su bili ograničeni na obavljanje jednog zadatka ili, u najboljem slučaju, nekog podskupa svih mogućih zadataka.
 
Tijekom 1940-ih, kako su bili razvijani noviji i moćniji strojevi za računanje, naziv ''računalo'' se počeo odnositi na strojeve, radije nego na njihove ljudske prethodnike. Kad je postalo jasno da računala mogu biti korištena za više od pukih matematičkih računanja, polje računarstvaračunalstva se proširilo i na proučavanje [[računanje|računanja]] u općem smislu. RačunarstvoRačunalstvo se etabliralo kao zasebna akademska disciplina 1960-ih, stvaranjem prvih odsjeka i studija računarstvaračunalstva..<ref name="Denning_cs_discipline">{{cite journal | last=Denning | first=P.J. | authorlink=Peter J. Denning | year=2000 | title=Computer Science: The Discipline | url=http://web.archive.org/web/20060525195404/http://www.idi.ntnu.no/emner/dif8916/denning.pdf | journal=Encyclopedia of Computer Science}}</ref> Budući da su praktična računala postala dostupna, mnoge primjene računarstvaračunalstva su postale zasebna istaknuta područja proučavanja.
 
== Veći uspjesi ==
Redak 14:
[[Datoteka:Enigma.jpg|170px|minijatura|desno|Njemačka vojska je koristila [[Enigma (stroj)|stroj Enigmu]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] za komunikaciju za koju su vjerovali da će ostati tajna. Dekriptiranje Enigme u velikim razmjerima u [[Bletchley park]]u je bio važan faktor u pobjedi Saveznika u 2. svjetskom ratu.<ref name="kahnbook" />]]
 
Unatoč svojoj relativno kratkoj povijesti kao formalna akademska disciplina, računarstvoračunalstvo je načinilo mnogo fundamentalnih doprinosa [[znanost]]i i [[društvo|društvu]], između kojih su:
 
;Primjene unutar računarstvaračunalstva
 
* Formalna definicija [[računanje|računanja]] i [[izračunljivost]]i, te dokaza da postoje [[problem zaustavljanja|nerješivi]] i [[računska teorija složenosti|neukrotiv]]i problemi<ref>{{cite paper | author=Constable, R.L. | date=March 2000 | url=http://www.cs.cornell.edu/cis-dean/bgu.pdf | title=Computer Science: Achievements and Challenges circa 2000}}</ref>.
Redak 32:
}}</ref>
 
;Primjene izvan računarstvaračunalstva
 
* Potaknulo je [[digitalna revolucija|digitalnu revoluciju]], koja je vodila ka trenutnom [[informacijsko doba|informacijskom dobu]]<ref name="bgu">[http://www.cis.cornell.edu/Dean/Presentations/Slides/bgu.pdf]</ref>
* U [[kriptografija|kriptografiji]], razbijanje [[Enigma (stroj)|stroja Enigma]] je bio značajan faktor koji je doprinjeo pobjedi Saveznika u drugom svjetskom ratu.<ref name="kahnbook">[[David Kahn]], [[The Codebreakers]], 1967, ISBN 0-684-83130-9.</ref>
* [[Znanstveno računarstvoračunalstvo]] je omogućilo napredno proučavanje uma i preslikavanje ljudskog genoma u sklopu [[Projekt ljudski genom|projekta ljudski genom]]. <ref name="bgu"/> Projekti iz [[Raspodijeljeno računarstvoračunalstvo|raspodijeljenog računarstvaračunalstva]], poput [[Folding@home]], istražuju [[uvijanje bjelančevina]].
 
== Odnosi sa drugim disciplinama ==
{{glavni | Raznolikost računarstvaračunalstva}}
 
Unatoč svome imenu, većina računarstvaračunalstva ne uključuje bavljenje samim računalima. Ustvari, istaknuti računalni znanstvenik [[Edsger Dijkstra]] je često citiran kako kaže: ''"RačunarstvoRačunalstvo nije ništa više o računalima, nego što je astronomija o teleskopima."'' Dizajn i dostava računala i računalnih sustava se općenito smatra područjem disciplina koji nisu računarstvoračunalstvo. Na primjer, proučavanje [[računalno sklopovlje|računalnog sklopovlja]] je uobičajeno smatrano dijelom [[računalno inženjerstvo|računalnog inženjerstva]], dok je proučavanje komercijalnih [[računalni sustav|računalnih sustava]] i njihove dostave često zvano [[informacijska tehnologija]] ili [[informacijski sustavi]]. RačunarstvoRačunalstvo je ponekad kritizirano kao nedovoljno znanstveno, pogled koji je utjelovljen u izjavi ''"Znanost je računarstvuračunalstvu ono što je hidrodinamika vodoinstalaterstvu"'', pripisana [[Stan Kelly-Bootle|Stanu Kelly-Bootleu]]<ref>'''Computer Language''', Oct 1990</ref> i drugima. Međutim, znatna se interdisciplinarna suradnja odvija između različitih disciplina vezanih za računala. RačunarstvoRačunalstvo je također nerijetko prešlo u druge discipline, kao što je [[umjetna inteligencija]], [[kognitivna znanost]], [[fizika]] (vidi [[kvantno računarstvoračunalstvo]]), te [[jezikoslovlje]].
 
Neki smatraju da je računarstvoračunalstvo srodnije [[matematika|matematici]] od mnogih drugih znanstvenih disciplina<ref name="Denning_cs_discipline" />. Rano je računarstvoračunalstvo bilo pod strogim utjecajem rada matematičara kao što su [[Kurt Gödel]] i [[Alan Turing]], i postoji jako plodonosna razmjena ideja između dvaju polja u područjima kao što su [[matematička logika]], [[teorija kategorija]], [[teorija domena]] i [[algebra]].
 
Odnos između računarstvaračunalstva i [[programsko inženjerstvo|programskog inženjerstva]] je predmet mnogih prijepora, a što je još dodatno zamućeno mnogim sporovima oko toga što točno naziv "programsko inženjerstvo" znači, te kako [[Raznolikost računarstvaračunalstva|je računarstvoračunalstvo definirano]]. [[David Parnas]], uzimajući za uzor odnose između ostalih inženjerskih i znanstvenih disciplina, je tvrdio da je principijelni fokus računarstvaračunalstva proučavanje općenitih svojstava računanja, dok je principijelni fokus programskog inženjerstva dizajn specifičnih računanja kako bi se postigli praktični rezultati, što to dvoje čini različitim ali komplementarnim disciplinama.<ref>{{cite journal | last = Parnas
| first = David L.
| authorlink = David Parnas
Redak 53:
| volume = 6
| pages = 19–37
}}, p. 19: "Radije nego da programsko inženjerstvo tretiram kao potpolje računarstvaračunalstva, tretiram ga kao element skupa {civilno inženjerstvo, mehaničko inženjerstvo, kemijsko inženjerstvo, elektrotehnika,....}."</ref>.
 
== Polja računarstvaračunalstva ==
 
RačunarstvoRačunalstvo istražuje koncepte i dokaze kako bi objasnilo i opisalo zanimljive računske sustave. Kao i kod svake znanosti, ove teorije mogu biti iskorištene prilikom sinteze praktičnih inženjerskih aplikacija, koje zauzvrat mogu voditi ka novim sustavima za proučavanje i analiziranje. Iako se može koristiti ACM sustav za razredbu računarstvaračunalstva, slijedi nešto deskriptivnija podjela:
 
=== Matematičke osnove ===
Redak 77:
*[[Teorija automata]]
* Različite logičke strukture za rješavanje problema.
* [[Teorija izračunljivosti (računarstvoračunalstvo)|Teorija izračunljivosti]]
* Što je izračunljivo trenutnim modelima računala. Dokazi koje su razvili [[Alan Turing]] i drugi pružaju uvid u mogućnosti što može biti izračunato, a što ne.
* [[Računska teorija složenosti]]
* Fundamentalna ograničenja (napose vremenska i prostorna) nad klasama računanja.
* [[Kvantno računarstvoračunalstvo]]
 
=== Algoritmi i strukture podataka ===
Redak 106:
=== Konkurentni, paralelni i raspodijeljeni sustavi ===
 
; [[Konkurentnost (računarstvoračunalstvo)|Konkurentnost]]
: Teorija i praksa simultanih računanja; sigurnost podataka u višezadaćnom i višenitnom okolišu.
; [[Raspodijeljeno računarstvoračunalstvo]]
: Računanje korištenjem višestrukih računarskihračunalskih uređaja preko mreže u svrhu ostvarenja zajedničkog zadatka te reduciranja latencije koja je na taj način uključena u doprinos jednog procesora za bilo koji zadatak.
; [[Paralelno računarstvoračunalstvo]]
: Računanje korištenjem višestrukih konkurentnih niti izvršavanja.
 
Redak 167:
: Algoritmi za kontrolu ponašanja robota.
 
=== Meko računarstvoračunalstvo ===
{{glavni | Meko računarstvoračunalstvo}}
 
Zajednički naziv za tehnike korištene u rješavanju specifičnih problema. Vidjeti glavni članak.
Redak 182:
 
; [[Interakcija čovjeka i računala]]
: Proučavanje činjenja računala i računanja korisnim, koristivim i univerzalno pristupačnim [[korisnik (računarstvoračunalstvo)|ljudima]], uključujući proučavanje i dizajn računalnih sučelja kroz koja ljudi koriste računala.
 
=== Znanstveno računarstvoračunalstvo ===
 
; [[Bioinformatika]]
: Uporaba računarstvaračunalstva u svrhu održavanja, analize i pohranjivanja [[biološki podatak|bioloških podataka]], te u svrhu rješavanja bioloških problema poput [[uvijanje bjelančevina|uvijanja bjelančevina]] (engl. ''protein folding''), predviđanje funkcije i [[filogenija|filogenije]].
; [[Kognitivna znanost]]
: Računsko modeliranje stvarnih umova
Redak 201:
: Manipulacija i rješavanje izraza u simboličkom obliku, poznato i kao [[računalna algebra]].
 
== Obrazovanje i računarstvoračunalstvo ==
 
Neka sveučilišta poučavaju računarstvoračunalstvo kao teoretsko proučavanje računanja i algoritamskog zaključivanja. Ovakvi programi često između ostaloga naglašavaju [[teorija računanja|teoriju računanja]], [[analiza algoritama|analizu algoritama]], [[konkurentnost (računarstvoračunalstvo)|teoriju konkurentnosti]], [[baza podataka|baze podataka]] i [[analiza sustava|analizu sustava]]. Također tipično poučavaju [[računalno programiranje]], koje pak tretiraju radije kao alat za podršku ostalim poljima računarstvaračunalstva, nego kao središnji fokus proučavanja.
 
Druge škole i sveučilišta, kao i [[srednja škola|srednje škole]] i vokacijski programi koji poučavaju računarstvoračunalstvo, naglašavaju praksu naprednog [[računalno programiranje|računalnog programiranja]] radije nego teoriju algoritama i računanja u svojem programu. Takvi programi se više fokusiraju na vještine koje su važne radnicima koji ulaze u industriju programske podrške. Ovi praktični aspekti računalnog programiranja se često pokrivaju nazivom [[programsko inženjerstvo]]. S druge strane, postoji mnogo prijepora oko toga što točno naziv "programsko inženjerstvo" znači, i je li to ista stvar kao i programiranje.
 
: Vidi [[Peter J. Denning]], ''[http://portal.acm.org/citation.cfm?id=971303&dl=ACM&coll=&CFID=15151515&CFTOKEN=6184618 Great principles in computing curricula]'', Technical Symposium on Computer Science Education, 2004.
 
== Vidi još ==
: ''Glavni popis: [[Popis osnovnih tema u računarstvuračunalstvu]]''
 
* [[Informatika]]
* [[Računalna djelatnost u Hrvatskoj]]
* [[Popis konferencija u računarstvuračunalstvu]]
* [[Popis otvorenih problema u računarstvuračunalstvu]]
* [[Popis istaknutih pionira računarstvaračunalstva]]
* [[Popis važnih publikacija u računarstvuračunalstvu]]
* [[Popis tema u programskom inženjerstvu]]
* [[Popis računalnih znanstvenika]]
Redak 237:
* [http://liinwww.ira.uka.de/bibliography/ Collection of Computer Science Bibliographies]
* [http://se.ethz.ch/~meyer/gallery/ Photographs of computer scientists] (galerija [[Bertrand Meyer|Bertranda Meyera]])
* [http://www.lecturefox.com/computerscience/ Lecturefox] Besplatna predavanja iz računarstvaračunalstva
* [http://dzs.ffzg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/index.html Uvod u informacijske znanosti - e-knjiga na hrvatskom jeziku]
 
[[Kategorija:Primijenjene znanosti]]
[[Kategorija:RačunarstvoRačunalstvo| ]]
 
{{Tehnologija}}