Svetozar Pribićević: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
preciznije
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Infookvir političar
|ime = Svetozar Pribićević
|slika = Svetozar_Pribićević.jpg
|veličina = 150px
|opis slike = Svetozar Pribićević
Redak 71:
}}
 
'''Svetozar Pribićević''' ([[Hrvatska Kostajnica]], [[26. listopada]] [[1875.]] – [[Prag]], [[15. rujna]] [[1936.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] političar jugoslavenske orijentacije, vodeća politička figura [[Srbi u Hrvatskoj|hrvatskih Srba]]. Osnivač je [[Jugoslavenska demokratska stranka|Demokratske stranke]], jugoslavenske unitarističke političke stranke, koja je bila jednajednom od vodećih političkih stranaka u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Odlazi u oporbu 1924. godine i osniva [[Samostalna demokratska stranka|Samostalnu demokratsku stranku]] koja prihvaća federalistička načela, te kasnije razočaran provedbom jugoslavenske ideje u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca kao velikosrpske hegemonije sklapa [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratsku koaliciju]] s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-om]].
 
== Životopis ==
Redak 92:
Napisao je knjigu ''Diktatura kralja Aleksandra'' (La dictature du roi Alexandre) koja je izdana na [[Francuski jezik|francuskome jeziku]], u [[Pariz]]u, [[1933.]] godine. ''Diktatura kralja Aleksandra'' njegov je politički obračun s kraljem Aleksandrom, i u njoj se izjašnjava za republikansko i federalno ustrojstvo Jugoslavije. Nakon pogibije kralja Aleksandra I. Karađorđevića u atentatu [[Atentat u Marseilleu|Marseilleu]], [[9. listopada]] [[1934.]] godine, bio je smjesta uhićen i od francuske policije tretiran grubo, iako je imao orden [[Legija časti|Legije časti]], te je neko vrijeme držan u samačkoj ćeliji i konačno pušten na slobodu kada je francuska policija utvrdila kako nije imao nikakve veze s atentatorima.<ref name="S.P.">Svetozar Pribićević, ''Diktatura kralja Aleksandra'', (ur. Bogdan Krizman, prijevod: Dražen Budiša i Božidar Petrač), Globus, Zagreb, 1990., ISBN 86-343-0335-7, Pogovor. Bogdan Krizman, ''Skica za biografiju Svetozara Pribićevića /1875-1936/'', str. 298.</ref>
 
Umro je u Pragu 1936. godine.<ref name="PE"/> Želio je biti pokopan u selu Glavičani kod Dvora ali to tadašnja jugoslavenska vlada nije dopustila te je pokopan u Pragu na Olšanskom groblju, 19. rujna 1936. godine, a poslijenakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] njegovi posmrtni ostatci preneseni su i sahranjenipokopani, [[21. listopada]] [[1968.]] godine, na Novom groblju u Beogradu.<ref>Hrvoje Matković, ''Svetozar Pribićević: ideolog, stranački vođa, emigrant'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1995., ISBN 953-169-065-0, str. 270.</ref>
 
== Odlikovanja ==