Virusi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 193.198.170.31 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Dexbot |
||
Redak 1:
{{redirect|Virus}}
{{Taksokvir
| boja = violet
| naziv = Virusi
| slika =
| slika_opis = ''Herpes simplex virus'' (HSV)
| skupina_virusa = I - VII
| razdioba_stupanj = Skupine
| razdioba = I: [[dsDNA virusi]]<br>
II: [[ssDNA virusi]]<br>
III: [[dsRNA virusi]]<br>
IV: [[ssRNA virusi|(+)ssRNA virusi]]<br>
V: [[ssRNA virusi|(-)ssRNA virusi]]<br>
VI: [[ssRNA-RT virusi]]<br>
VII: [[dsDNA-RT virusi]]
}}
'''Virusi''' (Viruses) su metabolički neaktivne i zarazne čestice na granici nežive prirode i živog svijeta. Nemaju stanične dijelove već potpuno ovise o mehanizmu stvaranja [[energija|energije]] i [[bjelančevina]] [[stanica]] domaćina.
Na postojanje virusa je prvi upozorio ruski biolog [[Dmitrij Josifovič Ivanovski]] koji je tijekom istraživanja mozaične bolesti [[duhan]]a, filtratom soka bolesne biljke oslobođenim od [[bakterija]], uspio zaraziti zdravu biljku. Smatrao je da se radi o bakterijskom otrovu. Kasnije će Nizozemac [[Martinus Beijerinck]] ustvrditi da je riječ o novom, do tada nepoznatom obliku uzročnika bolesti za koji će upotrijebiti [[Latinski jezik|latinski]] naziv ''virus''. Istraživanja virusne morfologije, njihova kemijskog sastava i umnožavanja su uznapredovala otkrićem [[elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]] (veličina virusa se kreće između 20 i 300 nm) i uvođenjem novih metoda. U drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] počinje intenzivan uzgoj staničnih kultura što je omogućilo otkrivanje novih vrsta virusa.
==Građa==
Virusnu česticu ('''[[virion]]''', '''5''') čini ''nukleokapsida'' ('''4''') koju tvori:
[[Datoteka:Virion.png|lijevo|380px]]
* '''[[nukleinska kiselina]]''' ([[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] ''ili'' [[Ribonukleinska kiselina|RNK]]) ('''2''') – sadrži nasljedne upute potrebne za umnožavanje virusa (vidi niže), pa tvori virusni [[genom]]. Značajna je za infekcioznost virusa.
* '''kapsida''' ('''1''') – [[bjelančevina|proteinska]] ljuska koja obavija nukleinsku kiselinu od djelovanja [[enzim]]a stanice. Građena je od ''kapsomera'' ('''3''') i nositelj je virusnih [[antigen]]a.
Neki su virusi obavijeni lipidskom '''ovojnicom''' ('''6''') koja potječe od stanice u kojoj se umnožavaju. Iz nje strše glikoproteinski '''izdanci''' ('''7''') kojima se virus prihvaća na stanicu primatelja. Takvi su npr. [[virusi gripe]], bjesnoće i HIV. Slika prikazuje građu neovijenog ('''A''') i ovijenog ('''B''') virusa.
Građa većine virusa se zasniva na jednom od načela simetrije:
* zavojito (spiralno) – virusi štapićastog oblika, kapsomeri različitih veličina
* izometrično – kuglasti virusi, jednaki kapsomeri
== Umnožavanje ==
'''Umnožavanje''' ('''replikacija''') virusa je enzimski proces prepisivanja vlastitog genoma kojeg čini jedna od nukleinskih kiselina. Ono se razlikuje od razmnožavanja ostalih mikrorganizama jer se odvija samo u živoj i primjenjivoj stanici. Za vrijeme umnožavanja virusa nastaju promjene na površini i u unutrašnjosti inficirane stanice. Ciklus umnožavanja u osnovi izgleda ovako:
| |||