Katoličanstvo u Hrvata: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m nepotrebno |
||
Redak 10:
Prve dodire sa [[Sveta Stolica|Svetom Stolicom]] imali su već [[641]]. godine, kad su primili papina izaslanika [[opat Martin|opata Martina]] koji je došao od njih otkupiti kršćansko roblje i kosti mučenika. O [[Pokrštenje Hrvata|pokrštenju Hrvata]] nema puno podataka, ali se zna da je ono teklo mirno i slobodno između 7. i početka 9. stoljeća. Bizantski car [[Konstantin Porfirogenet]] (913.-959.) u svom djelu "''O upravljanju carstvom''" bilježi kako je bizantinski car [[Heraklije]] ([[610]].-[[641]].), za čijeg su vladanja Hrvati zaposjeli krajeve između Drave i Jadranskoga mora, "poslao i doveo iz Rima svećenike, od kojih je učinio nadbiskupa, biskupa, svećenike i đakone, i pokrstio Hrvate". Povijesni izvori spominju i [[Pokrštenje Hrvata|pokrštavanje narodnih vođa]] knezova: ([[Porga|Porge]], [[Porin (vojskovođa)|Porin]]a, [[Vojnomir]]a, [[Višeslav]]a, [[Borna|Borne]]) u [[Nin]]u, [[Ljudevit Posavski|Ljudevita Posavskoga]] i ostalih.
U 9. stoljeću [[Hrvati]] su već uključeni u veliku europsku kršćansku zajednicu. Njihovi vladari [[Mislav]] (oko [[839]].), [[Trpimir]] ([[852]].) i drugi grade crkve i podižu samostane. Već godine 879. hrvatski vladar [[Branimir]], koji je stolovao u Ninu, pisao je papi [[Ivan VIII., papa|Ivanu VIII.]] te mu obećava vjernost i poslušnost. [[Papa]]
=== Srednji vijek ===
|