'''Miroslav Krleža''' ([[Zagreb]], [[7. srpnja]] [[1893.]] – Zagreb, [[29. prosinca]] [[1981.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]] i [[Enciklopedija|enciklopedist]], po mnogima najveći [[Hrvati|hrvatski]] pisac [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Radi se o književniku čije umjetničko djelovanje pokriva središnje književno umjetničke žanrove u kojima se može primjetiti utjecaj dramatike [[Henrik Ibsen|Ibsena]] i Strindberga te Nietzschea, barem što se tiče ranije faze djelovanja.
== Životopis ==
Rođen u Zagrebu u građanskoj obitelji niže-srednjega socijalnoga statusa (razdoblje opisano u dojmljivoj prozi "Djetinjstvo u Agramu"), Krleža pohađa Gornjogradsku gimnaziju i vojnu kadetsku školu u [[Pečuh]]u, te neposredno uoči [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], u doba [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]], pod utjecajem jugoslavenske integralističke ideologije bježi u Srbiju. Godine 1913. prekida vojni studij u peštanskoj Ludovicejskoj akademiji. Preko Pariza i Soluna dolazi u Srbiju s nakanom da bude dobrovoljac u srpskoj vojsci. Osumnjičen je kao špijun i srbijanske ga vlasti protjeruju. Vraća se u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] i u Zemunu biva uhićen na osnovi tjeralice Ludoviceuma. Godine 1915. mobiliziran je kao domobran i poslan na bojišnicu u istočnoj Europi (Galicija) gdje doživljuje Brusilovljevu ofanzivu. Na bojištu je kratko vrijeme, a ostatak rata provodi po vojnim bolnicama i toplicama zbog slaboga zdravstvenoga stanja, a i objavljuje prve književne i novinske tekstove.
