Robovlasništvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m vraćena inačica od 15:32, 5. ožujka 2016. |
|||
Redak 1:
[[Datoteka:BrotherSlave.jpg|250px|right]]
'''Robovlasništvo''' je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na radu robova. Pojavilo se još u drevna vremena kad su [[Sumerani]], [[egipat|Egipćani]], stari [[Grci]] i [[Rimljani]] držali robove.
== Postanak i razvoj ==
Robovsko društveno uređenje počinje raspadom [[prvobitna zajednica|prvobitne zajednice]], na prijelazu iz četvrtog u treće tisućljeće pr. Kr., a završava nastankom [[feudalizam|feudalizma]] u petom stoljeću, iako se i kmetstvo, nastalo na ruševnim temeljima tog robovskoga društva, može razmatrati kao specifični oblik robovlasništva (iskorištavanje i gotovo besplatan rad kmetova i kolona). U razdoblju koje je trajalo gotovo 4 000 godina nastale su velike promjene u [[čovjek|ljudskom]] društvu, da se ni današnji odnosi među ljudima ne mogu razumjeti bez poznavanja robovlasništva. Nastajanju ovog društva prethodile su promjene u prvobitnoj zajednici. Pojedinci se počinju izdvajati te se počinje proizvoditi više nego je potrebno za goli opstanak. Čovjek počinje izrabljivati drugog čovjeka. Pojedinci ne moraju ni raditi, ni proizvoditi, ali sudjeluju u raspodjeli dobara. Nema više izbora poglavara, već to postaje nasljedno pravo. Obitelji počinju živjeti na teškom radu robova koji nemaju nikakva prava i daje im se tek potrebno za život. U antičkim vremenima, ropstvo je svoj vrhunac dostiglo u grčkom svijetu i Rimskom Carstvu. Robovi su izrađivali najveći dio proizvoda, a paralelno su radili i u kući i na zemlji. Nisu imali gotovo nikakva prava, no neki su stekli slobodu pa čak i visok društveni položaj.
== Trgovina robljem ==
|