Daruvar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 81:
=== Kasniji razvoj ===
 
Daruvarsko područje je izuzetno bogato srednjovjekovnim spomenicima [[kultura|kulture]]. ''Dobra Kuća'', ''Stupčanica'', ''Kristalovac'', ''Vojk-Kerestur'', ''Sv.Duh'', ''Pavlovina'', ''Petrovina'', ''Bagenovac'', ''Sirač'' i ''Željnak'' su samo neki od dvoraca hrvatskog plemstva. O bogatom crkveno-kulturnom životu pored franjevačkog samostana u Podborju svjedoče samostani kao sto su benediktinski ''Sv. Margarete'', pavlinski ''Sv. Ane'' i augustinski ''Sv. Tri Kralja'' u mjestima [[Bijela (Daruvar)|Bijela]], [[Vrijeska]] i [[Sređani]] kao i egzistencija 22 srednjovjekovne župe. Provale i osvajanja Turaka sredinom 16. st. prekidaju razvoj područja. Franjevački samostan Sv. kralja Ladislava u Podborju je u to doba bio pretvoren je u tursku pograničnu tvrđavu. NnaseljavajuNaseljavaju se Srbipravoslavni Vlasi kao čuvari Habsburške monarhijeMonarhije pred Turskim carstvom, ([[Vojna krajina]] i [[Banska Hrvatska]]), zapadno odavdeodavdje. Prostor trgovišta Toplica s crkvom Blažene Djevice Marije pored geotermalnih vrela, za vrijeme Turaka je bio poznat kao '''Ilidža'''.
 
Nakon izgona Turaka u [[1699.]] područje pada pod upravu bečke dvorske komore do [[1745]]., kada vlastelinstva Podborje, Sirač i Pakrac kupuje [[grof]] pl. '''[[Antun Janković Daruvarski]]'''. <br>