Island: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nbnv
m uklonjena promjena suradnika 93.140.162.146 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Fraxinus
Redak 42:
{{glavni|Povijest Islanda}}
 
Island je bio jedan od najvećih otoka na svijetu koje čovjek nije naselio, dok u kasnom [[9. stoljeće|devetom]] i [[10. stoljeće|desetom stoljeću]] nisu došli [[Norveška|norveški]] i [[Kelti|keltski]] (škotski i irski) imigranti. Island ima najstariji [[parlament]] na svijetu, [[Althing]], osnovan [[930.]] godine. Neki pisani izvori navode da su irski redovnici živjeli na Islandu prije dolaska norveških naseljenika, ali nisu nađeni arheološki dokazi koji bi potkralipotkrijepili ovu tvrdnju.

Island je bio neovisan 300 godina, a zatim su njime vladali Norveška i [[Danska]]. Formalno je bio norveška kolonija, do [[1814.]] godine, kada se zajednička država Norveške i Danske razdvojila sporazumom iz [[Kiel|Kiela]], a Island je postao ovisan teritorij Danske. Od danske vlade je dobio ograničenu autonomnu vlast, [[1874.]] godine, a protektoratsku neovisnost i suverenitet u unutrašnjim pitanjima [[1918.]] Vanjski odnosi i obrana su ostali pod danskom upravom do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je [[Njemačka]] vojno okupirala Dansku, [[1940.]] Island su, nakon toga, okupirali saveznici. Danski kralj je ''de jure'' ostao suveren do [[1944.]] godine, kada je današnja republika osnovana u nedostatku danske vlasti.
 
Nova republika je [[1950.]] potpisala sporazum sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], kojim je Americi predata nadležnost nad obranom Islanda. I danas SAD po ovom sporazumu imaju vojnu bazu u [[Keflavík|Keflavíku]], a Island nema svoje oružane snage. Gospodarstvo Islanda je u poslijeratnim desetljećima ostalo ovisno o ribolovu, i ova zemlja je imala više sukoba sa svojim susjedima oko ovog resursa. Od ovih sukoba su najpoznatiji [[Bakalarski ratovi]] s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanijom]]. U zadnje vrijeme je došlo do diverzifikacije ekonomije, uslijed velikih investicija u tešku industriju (kao što su topionice [[aluminij|aluminija]]) i privatizacije u financijskom sektoru.