Island: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nbnv |
m uklonjena promjena suradnika 93.140.162.146 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Fraxinus |
||
Redak 42:
{{glavni|Povijest Islanda}}
Island je bio jedan od najvećih otoka na svijetu koje čovjek nije naselio, dok u kasnom [[9. stoljeće|devetom]] i [[10. stoljeće|desetom stoljeću]] nisu došli [[Norveška|norveški]] i [[Kelti|keltski]] (škotski i irski) imigranti. Island ima najstariji [[parlament]] na svijetu, [[Althing]], osnovan [[930.]] godine. Neki pisani izvori navode da su irski redovnici živjeli na Islandu prije dolaska norveških naseljenika, ali nisu nađeni arheološki dokazi koji bi
Island je bio neovisan 300 godina, a zatim su njime vladali Norveška i [[Danska]]. Formalno je bio norveška kolonija, do [[1814.]] godine, kada se zajednička država Norveške i Danske razdvojila sporazumom iz [[Kiel|Kiela]], a Island je postao ovisan teritorij Danske. Od danske vlade je dobio ograničenu autonomnu vlast, [[1874.]] godine, a protektoratsku neovisnost i suverenitet u unutrašnjim pitanjima [[1918.]] Vanjski odnosi i obrana su ostali pod danskom upravom do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je [[Njemačka]] vojno okupirala Dansku, [[1940.]] Island su, nakon toga, okupirali saveznici. Danski kralj je ''de jure'' ostao suveren do [[1944.]] godine, kada je današnja republika osnovana u nedostatku danske vlasti. Nova republika je [[1950.]] potpisala sporazum sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], kojim je Americi predata nadležnost nad obranom Islanda. I danas SAD po ovom sporazumu imaju vojnu bazu u [[Keflavík|Keflavíku]], a Island nema svoje oružane snage. Gospodarstvo Islanda je u poslijeratnim desetljećima ostalo ovisno o ribolovu, i ova zemlja je imala više sukoba sa svojim susjedima oko ovog resursa. Od ovih sukoba su najpoznatiji [[Bakalarski ratovi]] s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanijom]]. U zadnje vrijeme je došlo do diverzifikacije ekonomije, uslijed velikih investicija u tešku industriju (kao što su topionice [[aluminij|aluminija]]) i privatizacije u financijskom sektoru.
|