O upravljanju Carstvom: razlika između inačica

| jezik = [[grčki]]

{{Quote boxcitat|width=70%|align=center|quote=Kao izvor za proučavanje povijesti južnih Slavena osobito je vrijedan spis ''"O upravljanju Carstvom''" (''Πρὸς τὸν ἴδıον υıὸν Ρωμανόν'', [[latinski]] ''"De administrando imperio''"), zamišljen kao priručnik o vladanju državom, a namijenio ga je sinu Romanu. U njemu je donio niz praktičnih uputa o vođenju vanjske politike te velik broj podataka o povijesti, običajima i državnom poretku naroda koji su živjeli kao susjedi ili podanici Bizantskoga Carstva. Djelo je jedan od temeljnih izvora za proučavanje najstarije hrvatske povijesti (i izvor stare toponimije), a znanstvena kritika i danas istražuje vjerodostojnost podataka. U poglavljima 29–36 donose se podatci o seobama Hrvata i Srba, o njihovoj povijesti do polovine X. st., o povijesti gradova u Dalmaciji i povijesnoj geografiji južnoslavenskih zemalja, a u poglavljima 49–50 podatci o Slavenima na Peloponezu. Za ranosrednjovjekovnu hrvatsku povijest osobito je značajno poglavlje 30, ''"Rasprava o tematu Dalmaciji''", u kojem se iznose ključni podatci o doseljenju Hrvata na prostore gdje danas žive. Jednako je značajno i poglavlje 31, ''"O Hrvatima i pokrajini u kojoj sada stanuju''", u kojem se razmatra podrijetlo Hrvata i donose se podatci o njihovim običajima i društvenom uređenju. O odnosu Hrvata i Avara te o sukobima sa starosjedilačkim romanskim stanovništvom kratke se bilješke donose u poglavlju 29, ''"O Dalmaciji i narodima koji u njoj stanuju''". Poglavlja 29–31 također su značajna zbog podataka o pokrštavanju Hrvata pa je tako Konstantinovo djelo glavni izvor za proučavanje problematike doseljenja i pokrštenja Hrvata. Ujedno je važno za proučavanje pojedinih tema iz hrvatske ranosrednjovjekovne političke i vojne povijesti, jer autor donosi podatke o odnosu dalmatinskih gradova i hrvatskih vladara u unutrašnjosti u drugoj polovini IX. st. te o sukobu Bugara i Hrvata u doba Tomislava.|[[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: Konstantin VII. Porfirogenet <ref>[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32883 Hrvatska enciklopedija - Konstantin VII. Porfirogenet], pristupljeno 9. svibnja 2016.</ref>|source=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]}}

Razna tumačenja izazvao je Pofirogenetov podatak o hrvatskim [[arhont]]ima Trpimiru, Krešimiru i Miroslavu. Iako tradicionalna historiografija smatra da je ovdje riječ o hrvatskim kraljevima iz desetog stoljeća, [[Trpimir II.|Trpimiru II.]], [[Krešimir I.|Krešimiru I.]] i [[Miroslav]]u, novija tumačenja drže da bi ih kronološki trebalo stavljati u deveto stoljeće.<ref>[http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=180000 Međunarodni znanstveni skup „U početku bijaše De administrando imperio: Konstantin Porfirogenet i percepcije najranije hrvatske povijesti“], Filozofski fakultet u Zagrebu, 18. veljače 2010. [http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=180000]</ref>