Lirica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 95.156.151.217 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Srdjan m
Redak 10:
Ovo se trostruno narodno glazbalo potkraj [[18. stoljeće|18.]] i tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] iz [[Grčka|Grčke]] proširilo [[Jadransko more|Jadranom]]. Nekada rašireno duž jadranske obale, do danas se u živoj uporabi održalo u [[Dubrovačko primorje|Dubrovačkome primorju]], [[Župa dubrovačka|Župi dubrovačkoj]], [[Konavle|Konavlima]], poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]], otocima [[Mljet]]u i [[Lastovo|Lastovu]] te hrvatskim krajevima [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]]. Trupina i vrat, kruškolika oblika, načinjeni su od jednoga komada [[javor]]ovine ili [[orah]]ovine. Šupljinu trupine pokriva tanka daska, glasnjača, a povrh nje su napete tri žice, preko kojih se povlači gudalo (''arket''). Brojeći sviraču slijeva, žice su ove: ''kantin'' – prva žica na kojoj se prebire, ''sekondo'' – druga žica najdublje ugodbe i ''baš'' – treća žica ugođena za cijeli ton dublje od ''kantina''. Svirač lirice, ''liričar'', drži glazbalo okomito naslonjeno na lijevo koljeno, a svirkom prateći ples, desnom nogom istovremeno udara [[Takt (glazba)|taktne]] dobe. Katkada je uz svirku i sam pjevao ili pratio pjevače.
 
''Lirica'' je praoblik moderne [[Violina|violine]], od roda instrumenata koji su [[Nijemci]] nazivali ''Leier'', a [[Romanski narodi|Romani]] ''vielle''.<ref>B. Širola: »LIRICA« (u: ''Muzička enciklopedija'', sv. 2), str. 463.</ref> ''Lirici'' srodna glazbala su [[Makedonija|makedonsko]] ''ćemene'', [[bugarska]] ''gadulka'' i [[Kreta|kretska]] ''lira'' (''lyra''). Najpoznatiji hrvatski lijeričar, po čijem je nadimku također znana [[Linđo|dubrovačka poskočica]], bio je [[Nikola Lale Linđo]] iz [[Župa dubrovačka|Župe dubrovačke]].Poznata je i u Hercegovini a poznati mali lijeričar je Ivan Vidić.
 
== Literatura ==